"Možemo procijeniti, bez pretjerivanja, da su mogući i drugi napadi", izjavio je Vejnvrajt pred komisijom Civilnih sloboda, pravosuđa i unutrašnjih poslova Evropskog parlamenta u Briselu, ocijenivši terorističku prijetnju kao "najozbiljniju u posljednjih deset godina u Evropi".
Na poziv europarlamentaraca da se izjasne nakon napada 13. novembra u Parizu, u kojem je poginulo 129 osoba, direktor Europola je podsjetio da će se u januaru 2016. godine otvoriti antiteroristički centar, koji će imati stvarne resurse i koji će "pojačati kapacitete za nadgledanje interneta, pratiti finansiranje terorizma, trgovinu vatrenog oružja i pratiti strane borce i njihove aktivnosti".
Radi se o "podršci operativnom radu" vlasti odgovornih u državama članicama, precizirao je.
"Mi nijesmo evropski FBI [Federalni istražni biro]. Probali smo motivisati države da podijele svoje podatke protiv terorista preko evropskih informacija Europola", kazao je Vejnvrajt, dodavši da postoji veliki napredak u posljednje dvije godine, ali još nije dostignut željeni nivo.
Naprimjer, u praćenju pokreta sumnjivih stranih boraca između Evrope, Sirije i Iraka, "oko 10.000 osumnjičenih se vratilo u zemlje članice i partnerske zemlje na međunarodnom nivou", kazao je Vejnvrajt i zaključio kako Europol zna da je najmanje 5.000 evropskih državljana bilo u Siriji.
Al Džazira Balkans, rtcg.me
