Šumski požari u Crnoj Gori su sve češća pojava i izvan ljetnjeg perioda pa tako trenutno imamo situaciju da šuma gori na razne strane. Nebriga i neodgovorno ponašanje prema šumskom fondu u Crnoj Gori i ovaj put ima nesagledive posljedice.
"Samo u okolini Nikšića, po informacijama koje smo dobili sa terena, trenutno ima 12 manjih i većih požara koji bespoštedno uništavaju ionako devastirane šume. Najzapaženiji požari su na planini Vojnik na više lokacija: iznad sela Jasenovo polje i Oraha i na Plavčev brdo. Zatim šuma gori na Javorku, Goliji i Viroštaku.
Pojava izbijanja požara na ovim terenima u ovom dobu godineje aktuelna unazad nekoliko godina pa nas opravdano može navesti na sumlju da je u pitanju namjerni ljudski faktor. Svakako i kao zajednica se moramo zapitati čemu to služi i zašto se nijemo posmatra ovakvo stanje?Ako se nijesu mogli spriječiti neki požari koji izbijaju tokom ljetnje žege onda smo sigurni da su trenutni mogli u većem dijelu. Potreban je bio samo odgovorniji pristup problematici od strane građana i nadležnih institucija.
Ako za ovoliki period trajanja požara odgovorne institucije pasivno posmatraju dešavanja u planinanma onda svakako trebaju doraditi ili donijeti nove strategije na osnovu kojih bi se efikasnije djelovalo. Usled neodgovornog ponašanja pojedinca ili grupe i sve izraženijih klimatskih promjena svakako je potrebno efikasnije djelovati jer koliko je sjutra može se očekivati izbijanje požara u nekoj od zaštićenih područaja ili područja buduće mreže NATURA2000 gdje bi posledice bile nesagledivo veće ovim načinom djelovanja.
Da li je potrebno napraviti ogromnu prirodnu štetu da bi se zadovoljili nečiji sitni ekonomski interesi ili je sve ovo što se dešava djelo organizovane grupe prestupnika? Da li je pozadina požara neodgovornost pojedinca ili smišljena želja nekog neodgovrnog koncesionara da se drvo na terenu požara otkupi za mali novac ili nešto treće na državnim organima je da ispitaju.
Jedan od naših predloga je da se u djelovima šumskog kompleksa gdje su izbili požari zabrani izdavanje koncesija na period od 5 godina ili dok se šuma sama od sebe u potpunosti ne regeneriše. Takođe predlažemo da se na istom području zabrani i sakupljanje šumskih plodova kako zbog sitnih ekonomskih interesa neko ne bi dolazio u iskušenje da podmeće požere.
Očekujemo od državnih institucija da razrade programe zaštite i u ovakvim situacija i da ustanove ko vrši represiju nad šumama a onda da i sama država represivno djeluje na počinioce. Krajnje je vrijeme da se odnos prema šumskom kompleksu u Crnoj Gori počne mijenjati na bolje.
Jedno smo sigurni, a to je da sve ovo što se dešava ovih dana sa crnogorskim šumama imaće velike posledice po biljni i životinjski svijeti da predstavlja loš imidž društva i zajednice."
