Ne samo njegove socijaldemokrate koje danas vladaju Njemačkom sa demohrišćanima kancelarke Angele Merkel, već i sami Njemci govore da je Šmit, čiji je đed bio Jevrejin, najznačajniji kancelar u poslijeratnoj istoriji države.
Njemci su Šmita voljeli, iako nije bio ni kancelar-ujedinitelj, ni prvi poslijeratni kancelar koji ih je okrenuo ka zapadu, ni čovjek vizije i političkog nauma, već neko ko je nudio, ali i davao ono, što je, izgleda, najpotrebnije - a to je sigurnost.
"Sigurnost, umjesto poduhvata" - mogao bi biti moto, zbog koga su mu Njemci ukazali poštovanje kao najznačajnijem njemačkom kancelaru, koji je i u sjećanju najviših političara Titove Jugoslavije ostao kao partner, sa kojima su, uz miris dima dobrih cigareta, mogli da razmijene poneku rečenicu.
Ako se Šmit poredi sa ostalim njemačkim kancelarima, može se reći da su oni iza sebe imali više onoga što je pokretalo Njemačku - prvi poslijeratni kancelar Konrad Adenauer dao je pravac koji je Njemačka odmah po okončanju Drugog svjetskog rata zauzela i proglasio socijalnu tržišnu privedu kao novi poredak.
Vili Brant je bio poznat po svojoj istočnoj politici, pomirenju sa socijalističkim komšijama i uvođenju više demokratije, a Helmut Kol, "politički otac" Merkel, kao kancelar-ujednitelj dvije Njemačke.
Njemci su, ipak, kako pokazuju ankete, Šmita koji se hronološki nalazi između Branta i Kola, smatrali za najznačajnijeg kancelara.
Šmit, koji je u svojoj prvoj vladinoj deklaraciji pričao o "kontinuitetu i koncentraciji", ostao je politički upamćen po pokušajima da spriječi eskalaciju hladnog rata i obuzda ljevičarsku gradsku gerilu, "rafovace" kao i po tome što je malim koracima vodio zemlju naprijed, Brantovim vizijama.
Njemci se Šmitoviih vremena sjećaju kao perioda kada im je u osnovi bilo dobro, pa su s tim u vezi njegove politički sporne odluke i zaboravljene.
On je sve do posljednjeg dana, potpuno drugačije od njemačkih političara, smireno i opušteno, govorio o američkoj špijunskoj aferi, tvrdeći da svako zna da strane obavještajne službe cijelog svijeta čine ono, što je prema tamošnjim zakonima zabranjeno i cijelo uzbuđenje ocijenio "vještačkim".
Šmit je, drugačije od većine njemačkih političara govorio i o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ocijenivši da on (Putin) nije neko, ko podstiče rat.
Za Šmita je "svaki šef velike države jedna prijetnja svijetu" što, kako je govorio, važi kako za ruskog, tako i za američkog predsjednika.
"Svi su opasni, čak i ako to ne žele da budu", govorio je starački mudro Šmit i kritikovao planove o proširenju Evropske unije.
"Pokušaj da se EU proširi na Ukrajinu, istovremeno na Gruziju, a najrađe i na Jermeniju- je prilična glupost i dječja geopolitika", smatrao je Šmit.
On je inače čovjek sa čak 24 počasna doktorata, čija se riječ u Njemačkoj do posljednjeg momenta života i čula i slušala, a o kome su njegove socijaldemokrate govorile kao o velikom državniku i političaru i čestitoj ličnosti od integriteta.
Šmit se lane, neposredno pred svoj 96. rođendan, našao na udaru saznanja političkog magazina "Špigl" o tome da je, izgleda, prećutao istinu da je, dok je bio Hitlerov vojnik, bio "kontaminiran" nacističkom ideologijom.
"Ja sam svoju obavezu kao vojnik ispunio", mirno je odgovorio Šmit, dok su njegovi biografi podsjećali na činjenicu da je, pošto mu je đed bio Jevrejin, Šmitov otac morao da daje pogrešne podatke o njihovom porijeklu, ali da je, kasnije hamburški "Veslački savez", čiji je Šmit bio član, postao dio "Marine-Hiter-Jugend".
"Samo zato što je neko sa 14 ili 15 godina bio u 'Hitlerjugendu', to ni izdaleka ne znači da je bio nacista", govorio je istoričar Mihael Volfzon.
Šmit je donedavno bio prisutan u njemačkoj dnevnoj politici, gdje starački mudro, govorio o mnogim temama, poput "kapitalizma, kao ptice grabljivice", ekonomske krize, spasa eura, grčkih zahtjeva za naplatom od Njemaca ratne odštete... pokazivao je političku visprenost i informisanost i davao precizne i decidne izjave o gorućim temama.
Jednom prilikom je rekao da ne želi da doživi 100. godinu.
Kada je riječ o Šmitovom privatnom životu, on je poznat po tome što je "cio vijek", čak 68 godina, proveo sa jednom ženom, suprugom Loki, koja je u preminula prije nekoliko godna.
Šmit se lane našao na "nišanu" medija zbog jedne žene na "svojoj strani" i kada su ga pitali da li je to njegova nova prijateljica, Šmit je odgovorio kratko "da", za šta je moćna štampa ocijenila da kraće, jasnije i "šmitskije" ne može ni biti rečeno.
Poznat i po rečenici da "ko ima vizije, mora ići doktoru", Šmit je prije nekoliko godina podijelio šesto mjesto sa zgodnim Bredom Pitom u jednoj anketi "ElitePartner.de11", po kojoj svaka druga žena sanja o susretu s Džordžom Klunijem ili Barakom Obamom.
Šmit i njegova supruga Loki imali su jednu kćerku, novinarku u Londonu.
Izvor i foto: blic.rs
