"To je zaista monumentalan slučaj," rekla je Hana Hecer iz Drug Policy Alliance, grupe koja traži reformu politike o marihuani.
"Spor je vođen s argumentima o ljudskim pravima, što je neobično, a radi se o Meksiku, epicentru koji trpi neke od najgorih posljedica rata protiv droge".
Postupak su pokrenula četiri člana meksičke grupe koja zagovara "odgovornu i tolerantnu upotrebu" marihuane (Mexicans United for Responsible and Tolerant Consumption) čiji akronim na španskom jeziku čini skraćenicu SMART (eng. pametan). Grupa je utemeljena s osnovnim ciljem da izazove postojeći status quo i zakone u Meksiku, a njeni članovi od 2013. godine podnose zahtjeve da se pravo na uzgajanje, posjedovanje i korišćenje marihuane prepozna zakonom.
SMART je posegnuo za konceptom o "pravu na slobodni razvoj ličnosti pojedinca", koje je prepoznato u meksičkom ustavu. U suštini, ono podrazumijeva nešto poput prava na samoodređenje. Na primjer, država ne može građaninu zabraniti brzu ili lošu hranu, čak i ako to ugrožava njegovo zdravlje. Dok god ne štetite drugima, imate pravo na svoju autonomiju, pojašnjava Vašington Post.
Zbog naravi meksičkog sudstva odluka je odmah primjenjiva samo na aktiviste koji su zatražili svoje temeljno pravo, a da bi postala pravosnažna na državnom nivou, mora se donijeti u još najmanje četiri individualna slučaja. U Meksiku su na naveden način usvojeni i drugi zakoni, među kojima je najistaknutiji onaj o legalizaciji istopolnog braka ranije ove godine.
Vašington Post piše da je riječ o možda prvoj deklaraciji da korišćenje marihuane predstavlja osnovno ljudsko pravo i nagađa da bi ona mogla snažno odjeknuti širom Latinske Amerike gdje vlada snažan poriv prema legalizaciji droga, uključujući kokain.
(index.hr)
