Zanimljivosti

Stan u kojem je rođena Pipi Duga Čarapa postaje muzej

Stan u kojem je "rođena" Pipi Duga Čarapa biće otvoren za javnost. Kako prenosi Dojče vele, stan autorke simpatičnih avantura Pipi Duge Čarape Astrid Lingern, u Stokholmu, netaknut je od njene smrti 2002. godine, a nasljednici su odlučili da ga kao muzej otvore za posjetioce.
Stan u kojem je rođena Pipi Duga Čarapa postaje muzej
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Pipi je omiljena junakinja švedske autorke Astrid Lindgren. Mala otresita djevojčica s pjegama i riđom kosom može da podigne svog konja, koji joj je, uz majmuna, najbolji prijatelj, smije da radi šta hoće i smatra sebe najjačom djevojčicom na svijetu.

Kada se pojavila, roditelji su branili djeci da prate njene avanture. "Pipi Duga Čarapa" je bila prva knjiga Astrid Lindgren (1907-2002), koja će kasnije steći svjetsku slavu upravo knjigama za djecu, mada nikada nije planirala da bude spisateljica.

Priču o Pipi koja živi bez roditelja izmislila je 1941. da bi je pričala svojoj bolesnoj ćerki, a zapisala ju je 1944. godine. Romani o Pipi prevedeni na 50 jezika. Snimljeno je više crtanih i igranih filmova.

U Stokholmu, na adresi Dalagatan 46, Astrid Lidgren je provela veći dio svog života. Tu su rasla i njen djeca, Lase i Karin, od kojih je kasnije pozajmila ideje za mnoge knjige. Priče koje je pisala, Lindgren je prvo čitala svojoj kćeri Karin.

Poznate knjige poput "Karlson s krova“, "Emil iz Leneberja“ i "Braća Lavlje srce“ morale su prvo da prođu oštru cenzuru djece Astrid Lindgren. Ove knjige i danas se čitaju širom svijeta. Mnogi njeni romani su uspješno ekranizovani.

Astrid Lindgren je prva autorka dječijih knjiga koja je dobila Nagradu za mir njemačkih knjižara (1978). Govor koji je održala povodom nagrade iskoristila je da se založi za odgajanje djece bez nasilja. Za prava djece zalagala se i u dubokoj starosti.

Međutim, misli Lindgren nisu bile smao u svijetu dječijih knjiga, već je pasionirano pratila i politiku, navodi Dojče vele. Počela je da piše dnevnik u jesen 1939. godine kada je napisala: "Šteta što niko ne ubije ovog Hitlera“. Njeni ratni dnevnici (1939-1945) nedavno su objavljeni pod naslovom "Čovječanstvo je izgubilo razum“.

Izvor i foto: blic.rs

Portal Analitika