Milicu je grupa siledžija namamila u stan. Bila je učenica Srednje medicinske škole, a te nesrećne noći, skočila je sa 11. sprata Kule B kako bi izbjegla silovanje.
Ovaj tragični događaj je izazvao veliku pažnju jugoslovenske javnosti, a u Kruševcu su tada organizovane demonstracije protiv nasilnika koji su kasnije osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.
Podatke o samom događaju u stanu istražni organi su prikupili iz saslušanja i svjedočenja koja je dalo osam osoba. Kažemo osam, jer je pored sedam izjava svjedoka data i još jedna - u bolnici je progovorila i sama Milica.
U zaključanoj sobi, mladić koji je Milicu silom uvukao, saopštio joj je šta hoće i zbog čega je dovedena. Zahtijevao je od nje da se sa tim saglasi, da se skine, jer nema drugog izlaza.
Međutim, Milica je to kategorički odbijala moleći da to ne čini i da je pusti.
Napasnik se na sve ovo nije obazirao, već je i dalje uporno nastojao da Milicu prinudi, uz istovremene pokušaje da joj skine odjeću. Ona se i dalje protivila, a on je bio uporan. Na njegovu drskost odgovorila je plačem, moleći ga da je pusti iz sobe.
U jednom momentu, usljed njene upornosti, prvi nasrtljivac se malo pokolebao i, izlazeći nakratko iz sobe u hodnik, prokomentarisao ostalima da treba da je puste. Riječi su bile sledeće:
"Nevina je, neću da je diram".
U prethodnim minutima Milica je učinila sve što je mogla da razmekša srca zločinaca i da probudi njihovu savjest. Sve vrijeme je plakala i djetinje ih molila, ali nije vredjelo. Shvatila je da ova preklinjanja i molbe neće pomoći. Shvatila je da monstrumi neće odustati.
Iz pozicije iz koje nije bilo moguće izaći, a u nemogućnosti da i dalje pruža otpor, odlučila se na bjekstvo. Znala je da će je više muškaraca silovati. Riješena da im to ne dozvoli, iskoristivši trenutak kada je ostala sama u sobi, Milica je sa 11. sprata skočila kroz prozor... (Blic)
