Ustavni sud uskoro bi trebao da odlučuje o odredbi izbornog zakona prema kojoj se potpisi za prijavu izbornih lista i kandidata za predsjednike države prikupljaju u opštinskoj izbornoj komisiji koju čine predstavnici partija. Pomenuta odredba je u javnosti osporavana zbog mogućeg narušavanja tajnosti glasanja.
Marić podsjeća da je pred predsjedničke izbore 2008. godine prvi put u crnogorska izborna pravila kao eliminacioni uslov uveden cenzus od 1,5 odsto prikupljenih potpisa od ukupnog broja birača, i to na način da se javno pred opštinskim izbornim komisijama da podrška nekom od kandidata. Kako je kazao, već tada je nastupila debata o diskriminatorskim karakteristikama na prečac uvedenih pravila i dilema da li se uspostavlja sistem javnog glasanja, koji je u direktnoj suprotnosti sa ustavnim principom tajnosti glasanja na izborima.
“Samim tim dovedeno je u pitanje i ustavno pravo punoljetnih državljana Crne Gore da biraju i budu birani. Danas mnogi i u vlasti i u opoziciji cijene da bi parlamentarni status trebalo da postane maltene dio nasljednog prava, pa smo čak imali i prijedlog da se parlamentarne partije oslobađaju obaveze javnog prikupljanja potpisa, što je Ustavni sud već ukinuo i utvrdio postojanje dikriminacije”, objašnjava Marić za Portal Analitika.
On dalje podsjeća da je još 2008. podnijeta inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti po karakteru istovjetnih normi koju su podnijeli opozicioni odbornici Batrićević i Sekulović, a koju je Ustavni sud odbio kao neosnovanu. Tada je, napominje on, Ustavni sud normu tumačio restriktivno, van društvenog konteksta, tvrdeći da ne postoji posrednik između birača i nominovanih kandidata.
“Nekako je ispalo iz vida Ustavnom sudu da crnogorsko društvo nema potreban demokratski kapacitet, da postoje razni vidovi pritiska na birače, da se zloupotrebljavaju državni resursi u partijske svrhe, te da se podrška daje javno pred opštinskom izbornom komisijom sastavljenom od predstavnika parlamentarnih partija”, ističe naš sagovornik.
Marić naglašava da vjeruje da će Ustavni sud ovoga puta promjeniti svoj stav i da će umjesto restriktivnog pristupa odabrati pristup društvenog konteksta, što će ih, kako kaže, jasno odvesti ka potrebi izgradnje vladavine prava, a to znači onemogućavanja, barem u normativnom smislu, vršenja raznih vidova pritisaka i uticaja na potencijalnog birača.
Podsjećamo, prema odredbi Zakona o izboru odbornika i poslanika, ukoliko neka partija želi da učestvuje na parlamentarnim izborima njena lista mora da sakupi potpise podrške oko 4.200 birača. Ovo može biti veliki problem za mnoge novonastale stranke, ali i za male partije koje se bore da pređu cenzus.
