Tekst je najavljen na naslovnoj strani i ilustrovan fotografijom Save Grbovića, a objavljen je na strani 7 sa nadnaslovom :”Uprava za igre na sreću još bez direktora” i podnaslovom “UPIS, koji kontrolišu Mićunović I Grbović, tražio smjenu Ćulafića. Vlada dala saglasnost 11.juna da ga zamjeni Vukčević, a još nije”. Tekst na sedmoj strani je ilustrovan fotografijom Brana Mićunovića. Žalilac u žalbi između ostaloga tvrdi da je:” objavljeni programski sadržaj koncipiran tako da navodi na pogrešan zaključak da je jedan državni činovnik razriješen dužnosti, jer ne odgovara nekome (Savi Grboviću lično), a ne iz razloga navedenih u odluci Vlade o razrješenju. Isticanje fotografije Save Grbovića na naslovnoj strani i objavljeni tekst navode na pogrešan zaključak da je riječ o ličnom sukobu, a ne o kršenju zakona. Takođe povodom objavljenog sadržaja i iznijetih navoda novinar se nije obratio drugoj starni za izjavu, komentar ili pojašnjenje.”
UPIS nije želio da se žali Ombudsmanu Vijesti, tako da prilikom razmatranja ove žalbe nismo imali i njegovo mišljenje. Tekst „Kome Vukčević ne odgovara“ bavi se imenovanjem novog direktora Uprave za igre na sreću. Kroz tekst je provučena informacija da su Brano Mićunović i Sava Grbović 2013 godine tražili smjenu prethodnog vršioca dužnosti direktora Marka Ćulafića i da ga je Vlada razrješila dužnosti na njegov lični zahtjev ove godine. Tekst takođe objavljuje informaciju da je Vlada na sjednici od 11 juna dala saglasnost za postavljenje Ilije Vukčevića na mjesto direktora i novinar se pita zašto to još nije realizovano i kome novi direktor Vukčević smeta. Ove novinarske sumnje su ilustrovane slikama Save Grbovića na naslovnoj strani i Brana Mićunovića na strani na kojoj je objavljen tekst.
Osim pitanja Ministarstvu finansija zašto još nije realizovana odluka Vlade oko novog direktora, na koje nije dobijen odgovor, novinar nije uzeo izjavu ni od jedne osobe koje pominje u tekstu kako bi provjerio činjenice o kojima piše. Naslovnim konstrukcijama i izborom fotografija novinar iznosi sumnje da je prethodni vršilac dužnosti direktora Marko Ćulafić razrješen jer su to tražili Mićunović i Grbović, a takođe sumnja da oni postavljenje novog direktora takođe opstruiraju.
Komisija za žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju povodom ove žalbe saopštava da su novinari slobodni da objavljuju sumnje i indicije do kojih su došli, međutim zbog čitalaca, kao i osoba o kojima pišu novinari su dužni da uzmu od njih izjave ili stav o svim spornim pitanjima. Bez mišljenja ili stava druge strane, a u ovom slučaju i prve strane novinarski tekstovi se svode na spekulaciju bez dovoljno ponuđenih argumenata za izvođenje zaključaka, što je u ovom tekstu slučaj. Novinar nije kontaktirao Grbovića i Mićunovića, ali ni Marka Ćulafića i Iliju Vukčevića. Tekst je napisan bez ijedne izjave osoba koja se u njemu pominju.
Komisija za žalbe smatra da je zbog svega navedenog, bez ijedne izjave, tekst jednostran jer sadrži samo spekulacije i sumnje autora. Ovaka jednostranost u pristupu je dovela i do problematične opreme ovog teksta. Urednička oprema kroz naslov, nadnaslov i podnaslov, kao i fotografije koje su korišćene imaju za cilj da čitaoca uputi na zaključke koji u tekstu nijesu potkrijepljeni ni jednim argumentom. Na ovaj način je došlo do stavljanja činjenica u pogrešan kontekst.
Zbog svega navedenog Komisija za žalbe smatra da su u tekstu „Kome Vukčević ne odgovara“ prekršena načela I i III Kodeksa novinara:
1.2 Tačnost
(a) Prije objavljivanja izvještaja, novinar treba da bude siguran da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost. Novinari moraju težiti da obezbijede cjelovite izvještaje o dogadjajima i ne smiju prećutkivati ili potiskivati suštinske informacije.
Načelo III
Za novinara su činjenice neprikosnovene, a njegova obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu. Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve. Obaveza je da vijest i komentar budu jasno razdvojeni.
