Memorandumom se, kako se navodi u vladinoj informaciji, definišu preduslovi za realizaciju projekta izgradnje velikih hidroelektrana, u cilju povećanja energetskih kapaciteta i potencijala. U isto vrijeme, crnogorska strana će ponuditi relevantnu tehničku i ekspertsku podršku u skladu sa nadležnostima i jurisdikcijom svojih državnih organa.
„S obzirom da je izgradnja hidrolektrana na rijeci Morači i rijeci Komarnici među prioritetnim projektima Crne Gore iskustvo renomirane međunarodne kompanije u oblasti projektovanja, izgradnje, konsultovanja i finansiranja projekata iz oblasti energetike, naročito u sektoru hidroelektrana širom svijeta, može biti od velike koristi za crnogorsku stranu.
Projekat izgradnje HE na Morači i Komarnici bili bi realizovani u skladu sa postojećim bilateralnim sporazumom o ekonomiji i trgovini koji je zaključen između Crne Gore i Kine i svim amandmanima istog, uključujući novi bilateralni sporazum koji može biti zaključen između ove dvije zemlje u vezi sa Projektom“, navodi se u informaciji.
Tender za Moraču propao 2011.godine: Što se tiče HE na Morači, jedan tender je propao krajem 2011.godine jer niko od potencijalnih investitora nije poslao ponudu za gradnju elektrane sa nižom kotom najveće HE na Morači-Andrijevo.
Prema postojećoj tehničkoj dokumentaciji EPCG, sistem hidroelektrana na Morači obuhvata četiri objekta: HE Andrijevo, HE Raslovići, HE Milunovići i HE Zlatica, ukupne instalisane snage 238 MW i procijenjene prosječne godišnje proizvodnje 694 GWh. Predviđeni period izgradnje za sve četiri hidroelektrane je šest godina, a procijenjeni ukupni troškovi oko 540 miliona eura.
Problemi sa geologijom Komarnice: Što se tiče HE Komarnica tu postoje problemi sa geologijom zemljišta.
EPCG je informisala Ministarstvo ekonomije da postoji ozbiljan problem sa terenom na koji treba da se osloni brana, čija veličina i način rješavanja će se znati tek nakon revizije Sumarnog izvještaja, što će takođe imati uticaj na ponude potencijalnih investitora.
HE Komarnica je planirana kao čeona hidroelektrana sa akumulacijom u slivu rijeke Pive, sa branom na kraju uspora postojeće akumulacije HE Piva. Hidroelektrana bi imala akumulaciju zapremine 260 miliona m3 sa kotom normalnog uspora 816 mnm, lučnu betonsku branu visine 176 m, sa pribranskom mašinskom halom i dva agregata instalisane snage 168 MW i prosječne godišnje proizvodnje 232 GWh. Predviđeni period izgradnje je šest godina, uz procjenu troškova od oko 183 miliona eura.
P.Z.
