Predstavnik ministra kulture Aleksandar Dajković je kazao da je stvaralaštvo Slade Šilovića obilježilo period prosperiteta prijestoničke i crnogorske kulture, građevinskih manira i gradogradnje, kada je veća pažnja pridavana stilskim detaljima i zanatskoj prefinjenosti njihove izrade.
„Brojna poslanstva podignuta krajem XIX i početkom XX vijeka danas pružaju najbolju sliku naprednog društva, koje se formiralo na evropskim uzorima. Svakako se za Slade Šilovića može reći da je donio novi kreativni impuls u arhitekturi i urbanizmu Cetinja i Crne Gore, posebno ističući koncept organizacije fasada i prostora, povezanih objekta sa urbanim kontekstom“, kazao je Dajković.
Posjetiocima je prikazan dokumentarni film u produkciji HRT-a o stvaralaštvu Josipa Sladea u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
.Prema arhitekti Mileti Bajoviću, u nabrajanju djela koja je Slade ostavio Crnoj Gori, posebno treba naglasiti veličanstveni Carev most na rijeci Zeti kod Nikšića. Ovaj most je impozantnih dimenzija i sklada, započet je 23. maja 1894., a završen 20. oktobra iste godine, za nevjerovatnih pet mjeseci.
„Josip Slade, na poziv knjaza Nikole, dolazi u Crnu Goru 1877., i za 20 godina ostaje njen najznačajniji neimar. Po dokumentima i literaturi, Slade je u dvije potonje decenije crnogorske knjaževine gradi kolske puteve trnogledne vrleti i skraćuje rastojanja. Za Nikšić pravi moderni urbanistički plan i najveće objekte u grad: hram Svetog Vasilija Ostroškog, dvorac kralja Nikole, a na Cetinju gradi građevine koje danas čine arhitektonski izuzetak. Tu, prije svega, treba istaći Zetski dom na Cetinju, koja je po interijeru bila sažetak šibenskog kazališta, kompleks austrijskog poslanstva sa crkvom i eksterijerom, kao i dvorac knjaza Nikole. Najmonumentalniji poduhvat, koji je nezaobilazan u istoriji crnogorske kulture je kolski put Cetinje-Njeguši, započet 1877. i dalje do Kotora, završen 1887. sa veličanstvenih 25 serpentina Cetinje-Rijeka Crnojevića-Podgorica i put Rijeka Crnojevića-Virpazar“, istakao je crnogorski pisac Mladen Lompar.
.Publicista Vlatko Simunović osvrnuo se na Sladeov uticaj na nikšićku arhitekturu, naglasivši njegovu jedinstvenost: „Zamajac kulturnog preporoda Crne Gore, nakon priznanja njene suverenosti na Berlinskom kongresu, rame uz rame sa Cetinjem, bio grad Nikšić. Uloga Josipa Slade Šilovića, koji je na ruševinama toga Onogošta uradio prvi revolucionarni plan, od neprocjenjivog je značaja za ono što je Nikšić bio i što danas jeste. A bio je prepoznatljiv kao grad kulture i prosvjete. Josip Slade je projektovao grad koji je bio građen po ljudskim mjerilima. U tom Nikšiću čovjek je mogao slobodno da se kreće, da slobodno shvata prostor i druge ljude; mogao je da se prilagođava tom gradu. Bio je to grad građen u jednom kolektivnom, laganom, sistematičnom procesu saradnje građana i gradske uprave. Bila je uspostavljena jedna fina ravnoteža izmeđšu čovjeka i fizičke strukture. Taj grad zadovoljavao je sve ljudske potrebe. Slade je napravio revolucionarni plan za grad od otprilike 40.000 stanovnika“, kazao je Simunović.
Publici se, na kraju, obratio i direktni potomak Josipa Slade - Radovan Slade Šilović, koji je o pretku kazao da, koliko god je bio tvrdoglavo odlučan, bio je svjestan i toliko odgovoran da opravda povjerenje uspjehom i u kratkom roku završenih studija. Radovan je podsjetio da je Josip Slade, na Univerzitetu u Padovi, proglašen doktorom filozofije, inžinjerstva, arhitekture i matematike.
Slade 1883. uradio urbanistički plan Nikšića„Svoje doktorske teze posvećuje svom očuhu za svo dobročinstvo i tako već tada Josip pokazuje svoju ličnu pravičnost s kojom se nije bilo jednostavno nositi, beskompromisno i bez dodvoravanja u mnogim životnim okolnostima koje su se nametale za života“, kazao je potomak slavnog arhitekte i graditelja.
Okruglom stolu su prisustvovali Mitropolit crnogoski Mihailo, ambasadorka Hrvatske u Crnoj Gori Ivana Sutlić Perić, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Safet Kurtagić, ministrica u crnogorskoj Vladi Marija Vučinović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.
Radio Dux/Portal RTCG
