Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Završena javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti: Zaglušujuća buka loših rješenja

Završena javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti: Zaglušujuća buka loših rješenja

Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti završena je juče nakon skoro dva mjeseca teških riječi, neprimjerenih kvalifikacija, suprotstavljenih stavova i masovnih okupljanja građana, mahom vjernika Srpske pravoslavne crkve, koji su se „spontano organizovali“ kako bi branili unutrašnje ustrojstvo te vjerske zajednice i srpski narod u Crnoj Gori, jer je stav te organizacije da zakon atakuje direktno na njih. Javna rasprava, kako su ocijenili mnogi njeni učesnici, bila je više poligon za iznošenje političkih stavova, a manje debata o pronalaženju najoptimalnijeg zakonskog rješenja koje bi regulisalo slobodu vjeroispovijesti kao važnu oblast ljudskih prava.
Završena javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti:  Zaglušujuća buka loših rješenja
Portal AnalitikaIzvor

Zamjerke Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, kao autoru Nacrta, od početka javne rasprave spočitavalo se što nije u izradu tog zakonskog teksta uključilo eksperte tradicionalnih vjerskih zajednica, ali i to što je predloženo rješenje navodno pravno manjkavo. Pojedini učesnici javne rasprave tvrdili su da je predloženi tekst suprotan vjekovnoj tradiciji postojanja i djelovanja vjerskih zajednica, a posebno crkava i da je izuzetno opasan. Nijesu izostale ni kvalifikacije da je diskriminatorski, neustavan i u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom koje reguliše oblast vjerskih sloboda.

Stigla je i pokoja pohvala, a najupečatljivija je bila ona da Nacrt predstavlja jedan od temeljnih pravnih akata savremene Crne Gore. Iz Crnogorske pravoslavne crkve to su jednostavnije rekli: „Onaj ko ga je pisao, ruke mu se pozlatile“. Resorni ministar Suad Numanović nije u toku javne rasprave mnogo zborio o Nacrtu, ali je stigao da kaže, doduše pod jakim policijskim obezbjeđenjem na okruglom stolu u Podgorici, da je Ministarstvo pri izradi zakona vodilo računa o evropskim standardima i crnogorskim specifičnostima.

- Nacrtom želimo da obezbijedimo najpovoljniji ambijent za nesmetano duhovničko djelovanje vjerskih zajednica, ali i da se na najbolji način urede njihovi odnosi s državom i definiše njihova pozicija – kazao je ministar dodajući da su „uređenju ovog pitanja“ pristupili bez ikakvih političkih ili ideoloških predrasuda i namjera. Možda kod zakonopisca nije bilo političkih i ideoloških predrasuda, ali na okruglim stolovima nije falilo zapaljive retorike i primitivizma. Prva dva okrugla stola u Bijelom Polju i u Kotoru odgođeni su jer se u sale, gdje je trebalo da budu održani, nijesu moglismjestiti svi zainteresovani. Oni koji su ostali van sala „spontano“ su se organizovali da gotovo horski, najprimitivnijim uvredama, izvrijeđaju mitropolita CPC Mihaila i ispljuju ga, kao i delegaciju koja ga je pratila.

Ni Mihailo nije ostao dužan pa je, pokušavajući da izbjegne linč razjarene mase u Kotoru, dva puta, udarcem u lice, od sebe odgurnuo stariju ženu koja ga je pljuvala. Na koncu, okrugli stolovi u Bijelom Polju i Kotoru odgođeni su, a da ih Ministarstvo nije ponovo organizovalo. Zašto se to desilo, nije poznato, jer su u tom resoru ostali „gluvi“ na Pobjedina i pitanja učesnika javne rasprave. Vlada je naposljetku odlučila da produži javnu raspravu za 15 dana, a premijer Milo Đukanović je u razgovoru sa novinarima kazao „da će Vlada pažljivo analizirati sve primjedbe koje su dobili na Nacrt zakona, kako bi u završnoj fazi pripreme predloga zakona išli ka parlamentu i okončanju procesa kojim će se jedna važna oblast ukupnog demokratskog razvoja Crne Gore na kvalitetniji način zakonodavno urediti“. Đukanović je tako odgovorio i na pozive oponenata Nacrta da se taj pravni tekst povuče poručujući, doduše indirektno, da od toga neće biti ništa.

Nije poznato koliko je primjedbi i sugestija stiglo na Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, niti na koje odredbe se odnose, jer Pobjedi nije iz Ministarstva odgovoreno na ta i druga pitanja koja su u toku rasprave pokrenuta. Od ranije je poznato da je SPC dostavila primjedbe na 80 strana, da su CPC i Jevrejska zajednica u načelu zadovoljne predloženim tekstom, ali i da Islamska zajednica, Katolička crkva i manje hrišćanske vjerske zajednice imaju ozbiljne primjedbe na taj pravni tekst. Tačku na burnu raspravu o Nacrtu ipak je stavilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, jer je u ocjenu predloženog teksta uključilo i Venecijansku komisiju, koja bi mišljenje trebalo da saopšti sredinom decembra. Mišljenje eksperata Venecijanske komisije nije obavezujuće, ali ima nesporan pravni i politički autoritet.

- Nijedna primjedba nevladinih organizacija ili univerzitetskog profesora prava na Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije pristigla, a neke sugestije Srpske pravoslavne crkve vjerovatno će biti prihvaćene, saopšteno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Direktor Direkcije za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Dragutin Papović rekao je za Atlas TV da je Nacrt zakona završen i dat na javnu raspravu u skladu sa planom Vlade. On je ukazao na primjedbe Ministarstvu da nijesu pozvali relevantne stručnjake iz ove oblasti. - Može li neko da mi kaže koji su tu relevantni stručnjaci – pitao je on. Govoreći o primjedbama SPC, koje su dostavljene na 80 strana, Papović je kazao da među njima vjerovatno ima onih koje će biti prihvaćene. - Ta vjerska zajednica od početka ima nihilistički stav, odbacivački stav prema Nacrtu zakona i ne vidimo kod njih raspoloženje za konstruktivan pristup - smatra Papović. On je odbacio ocjene da se zakonom pokušava nacionalizovati crkvena imovina i dodao da će samo država u slučajevima u kojima će to biti moguće utvrditi što je njena imovina.

Pobjeda

Portal Analitika