Već u oktobru slijedi prva revizija spasilačkog paketa koji su međunarodni kreditori u avgustu odobrili Atini, kako bi se provjerilo da li država ispunjava uslove iz programa, ocjenjuje agencija Frans pres.
Novi grčki parlament će, kako se navodi, morati da revidira budžet za ovu godinu i da uzme u obzir penzione i reforme poreza na primanja, kao što je duplo povećanje poreza na prihode poljoprivrednika sa sadašnjih 13 odsto na 26 odsto do 2017. godine.
Porez na primanja građana koja su niža od 12 hiljada EUR godišnje će progresivno rasti sa 11 na 15 odsto, dok će za primanja veća od tog iznosa porasti sa 33 odsto na 35 odsto. Planirano je i smanjenje vojne potrošnje, dok će vlasnici brodova morati Vladi da plate dodatni porez, prenosi Tanjug.
Osim toga, najavljeni su novi rezovi penzija, s ciljem ostvarivanja uštede od oko 0,25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini i od jedan odsto BDP-a do naredne.
Nakon prvobitnog julskog podizanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), drugo povećanje te stope bi trebalo da uslijedi u oktobru, kada će hoteli i grčka ostrva izgubiti pravo na nižu stopu PDV-a.
Kako navodi Frans pres, do 2021. godine u Grčkoj će biti ukinuta šema ranog penzionisanja, a za utajivače poreza su najavljene strože kazne.
Grčku očekuje i liberalizacija dijela maloprodajne industrije, čime će se omogućiti prodaja ljekova u robnim kućama, kao i prodaja hljeba na drugim mjestima, a ne samo u pekarama.
Zvanična Atina je, takođe, obećala da će do kraja 2017. godine prodati državne aktive vrijedne 6,4 milijarde EUR, od čega će u ovoj godini prodati aktive vrijedne 1,4 milijarde EUR, u narednoj godini imovinu vrijednu 3,7 milijardi EUR, a u 2017. godini u vrijednosti 1,3 milijarde EUR.
Na novoj Vladi je i da do oktobra objavi datume za prodaju luka Pirej i Solun.
