Imajući u vidu da Evropska unija sada ima više od 15 godina iskustva u zajedničkoj migracionoj politici u okviru koje je uspjela da razvije i implementira tri specifična programa usmjerena na uspostavljanje koherentnog okvira za migracione politike, zabrinjavajuća činjenica je da se, u Evropskoj uniji, situacija po ovom pitanju nije poboljšala. Prema posljednjim procjenama, više od 90% svih azilanata ušlo je u Evropu na neregularan način, jer postoje veoma ograničene mogućnosti (Dablinska regulativa) za legalni ulazak i boravak ljudi kojima je potrebna zaštita u bilo kojoj državi članici EU. Odsustvo pravnih načina da uđu u EU navodi ljude kojima je potrebna zaštita da pribjegnu krijumčarenju i drugim nelegalnim mrežama da uđu u EU, prelazeći granice pod rizičnim uslovima.Posljedica toga je pribjegavajnje krijumčara da izlažu azilante i migrante rizicima po njihove živote i fizički integritet, a ujedno povećava nesigurnost građana Evropske unije koji se susreću sa pridošlicama, stvarajući probleme koji im se zbog sveukupne situacije dešavaju.
Ono što nas posebno brine je to da sadašnji zakon EU o vizama ne predviđa nikakvu posebnu humanitarnu vizu, iako članice konzularnih predstavništava imaju mogućnost da izdaju vize za kratki boravak na ograničenoj teritoriiji iz humanitarnih razloga, to je i dalje koncept koji ostaje nedefinisan u pravnom sistemu Evropske unije. Iako je u maju ove godine predstavljen novi paket mjera u cilju rješavanja krizne situacije, novi i sve veći talasi azilanata zahtijevaju brže i efikasnije mjere.
Iako građane Crne Gore ova situacija ne pogađa direktno, poučeni prošlošću i lošim iskustvom, svjesni smo sa kakvim se problemima obije strane susreću i koliko je nesređeno stanje kobno kako po one koji trebaju pomoć, tako i po one koji tu pomoć žele dati, ali na pravi način.
Kao budući članovi velike evropske porodice, budno pratimo Vaša reagovanja i postignuti učinak, te nas kao mlade, zabrinjava trenutni sistem i zbunjena reakcija Evropske unije na kompletnu situaciju. Navodi nas da se zapitamo kako će reagovati ako se neka slična situacija u budućnosti dogodi. Kao mladi aktivisti, sa sigurnošću možemo reći da ćemo mi biti oni sa kojima ćete u budućnosti pregovarati, te da svakako želimo biti upućeni u rad Evropske unije, čiji član namjeravamo postati.
Tim povodom Vam na Međunarodni dan mira i upućujemo pismo zabrinutosti zbog ozbiljnosti situacije sa kojom su suočene države članice EU i naše, a i Vaše susjedne zemlje, samim tim i građani koji u njima žive.
Iskreno se nadamo da će nedavno iznijeti sveobuhvatni paket predloga za rješavanje izbjegličke krize napraviti ključni pomak po ovom pitanju i da će omogućiti hvatanje u koštac sa uzrocima zbog kojih ljudi traže utočište u Evropi, te da će ubrzanom obradom zahtjeva kroz zajedničku evropsku listu sigurnih zemalja porijekla, kao i strukturnim mehanizmom solidarnosti biti ublažen pritisak na najviše pogođene države članice, kao i susjedne zemlje, te samim tim njihove građane. Takođe, nama jako važno, jeste da predloženi sistem omogući da se naš proces integracija ne promijeni i da se ne ugrozi naš trenutni status članice kanditata uz sve benefite koje naši građani trenutno imaju.
Baš kao što je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker naglasio, mi Evropljani treba da znamo i ne smijemo nikad zaboraviti zbog čega je pružanje utočišta i poštovanje osnovnog prava na azil toliko važno, te da je sada pravo vrijeme da pokažemo zajedničku hrabrost i evropsku solidarnost, i omogućimo i Evropljanima i onima koji to žele postati sigurnost i funkcionalni sistem u kojem možemo živjeti.
