"Na Balkanu svi protiv svih… niko neće izbeglice", stoji u naslovu izvještaja italijanskog lista Stampa.
Sva sredstva informisanja u Zapadnoj Evropi su s vidnom pažnjom izvijestila o novim ogradama na granicama i sukobu naročito Hrvatske i Mađarske, kao i Slovenije i Austrije oko neželjenog preusmjeravanja desetina hiljada migranata.
U izvještajima i televizijskim i radio-reportažama se opisuju neredi, sukobi imigranata s policijom na granicama i ukazuje na u EU nezapamćeno oštre svađe Budimpešte i Bukurešta, a naročito vlasti Hrvatske i Mađarske koja je vladu u Zagrebu optužila da je "lažima i prevarom i Mađarske i EU" nasilno usmjerila hiljade migranata u Mađarsku.
Istovremeno se sa zabrinutošću ukazuje na to da na "balkanskom putu" ne prestaje navala migranata koji iz Turske i preko Grčke koja bi bila dužna da štiti spoljne granice EU.
Ukazuje se i da je italijanska obalska straža spasila još blizu pet hiljada migranata koje krijumčari dovode iz Afrike, iako je zvanično počela vojno-pomorska operacija EU - NAVFOR s ciljem da se spriječe i unište plovila kojima krijumčari prebacuju migrante mahom preko Libije u EU.
Ključne članice EU - Velika Britanija, Francuska, ali i vlasti u Berlinu, koje mnogi krive da su najprije brzopletim pozivom da svi migranti dođu u Njemačku, razbile mehanizam EU za odobravanje azila, kao i Šengenski prostor, jer su potom uvele kontrolu granica, sada naglašavaju da se nekontrolisana navala migranata mora zaustaviti na spoljnim granicama Unije.
Tamo najprije treba temeljito "prosijati", naročito na granicama Grčke i Italije, ko su izbjeglice od rata i progona, a ko su oni koji dolaze zbog materijalne koristi u Uniju, te ne mogu dobiti azil, već moraju biti vraćeni u zemlje porijekla.
Jer, kaže sada i njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel, Njemačka ne može primiti sve izbjeglice i migrante iz Azije i Afrike, dok je upravo on ranije tvrdio da svi mogu doći jer su potrebni kao radna snaga.
Od Evropske komisije, Evropskog parlamenta i vlada temalja Unije, svi naglašavaju da je od presudne važnosti da se postigne čvrst dogovor i da se bar milijarda eura da Turskoj da joj se pomogne da zbrine dva miliona izbjeglica iz Sirije na svojoj teritoriji, a prevashodno da se više ne žmuri pred rokekom migranata koji iz Sirije i Iraka, a i drugih zemalja, kreću put Evrope.
U medijima EU je pažnju privukla izjava nkemačkog vicekancelara da će Unija idućih mjeseci morati da izdvoji bar pet milijardi eura za spoljnu i unutrašnju pomoć u rješavanju migrantske krize.
I, što je prvi put da to zahtijeva neki visoki zvaničnik u EU, on je zatražio da se od Vašingtona traži da se i finansijski uključi u zaustavljanje i dugoročnije otklanjanje uzroka migrantske i krize na Bliskom istoku, budući da, podvukao je njemački vicekancelar, SAD snose odgovornost za sukobe i haos u Iraku.
Gabriel je naveo da su i arapske zemlje Zaliva, koje ne prihvataju izbjeglice, krive za podjarivanje ratova i sukoba u Siriji i Iraku jer su oružjem i novcem pomagale islamiste koji tamo sad zavode teror.
Većina političara na vlasti u Zapadnoj Evropi smatra da se ključna kriza i rat u Siriji mogu vremenom riješiti diplomatski i politički, ako s vlasti ode sirijski predsjednik Bašar el Asad, ali se sada ih sve više procjenjuje da je za to nužno uspostaviti vojnu saradnju s Rusijom i uništiti "Islamsku državu Sirije i Iraka".
U medijima i diplomatskim izvorima Unije u Briselu se sa zebnjom i nevjericom očekuje najpre novo hitno zasedanja ministara pravosuđa i policije, u utorak, a u sredu i šefova država ili vlada EU koji bi morali usvojiti opipljive mjere za obustavu i dugoročnije rješavanje haosa s imigrantima.
Beta, rtcg.me
