"Mrtva trka" je u glasovima koje Grci namjeravaju da daju radikalno ljevičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji, ali ko god da pobijedi - imaće ograničen prostor za manevrisanje. Ne očekuje se da će ijedna stranka imati dovoljan broj glasova, što je oko 38 odsto, da bi osvojila većinu u 300-članom parlamentu, što znači da je koalicija gotovo izvjesna.
Grci treći put ove godine izlaze na birališta - poslije parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli lidera Sirize, sada već bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, i julskog referenduma na kojem su glasači jasno i glasno odbacili prijedloge stranih kreditora o reformama, iako ih je Ciprasova vlada malo kasnije usvojila. Pošto mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se podijelila jer se radikalno ljevičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podnio ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.
Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam; uz to, privreda je i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 eura nedeljno, prenosi B92.
Ankete pokazuju gotovo izjednačene rezultate dva glavna takmaca - Sirize i Nove demokratije, koje uživaju po 28 odsto glasova među ispitanicima, dok se krajnje desničarska Zlatna zora, sa oko šest odsto glasova, i stranka PASOK lijevog centra utrkuju za treće mjesto, a prate ih komunistička partija KKE i centristička To potami. Među oko 15 odsto Grka koji kažu da još nisu odlučili za koga će glasati, ima mnogo bivših podržavalaca Sirize, koje Cipras (41) sada pokušava da pridobije ljevičarskom retorikom koja ga je dovela na vlast u januaru, te u novom izbornom programu Sirize piše da je sporazum o paketu pomoći bio "proizvod ucjene bez presedana".
Kako javlja grčka agencija ANA, Cipras je posljednjeg dana kampanje pozvao glasače da se ne obaziru na ankete.
- Nismo imali priliku da nastavimo dalje i završimo rad koji smo započeli - istakao je on, poručivši da ne traži drugu šansu, već šansu da nastavi sa naporima koje je započeo na mjesu premijera.
Glavni Ciprasov adut je jednostavan: Grci žele da ostanu u eurozoni, što se i dalje potvrđuje u svim anketama.
Ciprasov izborni rival, lider konzervativne Nove demokratije Vangelis Meimarakis, često ga ismijava zbog političkog preobražaja, rekavši na nedavnoj debati da ga "više ne prepoznje". Lider Nove demokratije poručuje da će pobjeda desnog centra garantovati stabilnost i bezbjednost Grčke, uz podsticanje zapošljavanja, i okončati "Sirizin opasni eksperiment".
Meimerakis (61), koji je nekoliko puta nudio Ciprasu da oforme koaliciju, ali je svaki put odbijen, sada obećava da će oformiti nacionalni tim sa "svima koji žele da učestvuju".
U skladu sa izbornim sistemom Grčke, partija koja osvoji najveći broj glasova osvaja i bonus od 50 mjesta u 300-članom parlamentu. Ako se prognoze obistine, ni to joj neće biti dovoljno da može da formira većinsku vladu, što znači da će pobjednik morati da zatraži podršku od manjih stranaka i oformi koaliciju, navodi AP. Ko god da oformi novu grčku vladu, imaće ograničene političke opcije zbog odredbi paketa pomoći potpisanog u avgustu koji primoravaju Atinu da uvede penzione reforme, nadzire rekapitalizaciju banaka i poveća poreze. Obije vodeće stranke obećavaju da će se držati odredbi paketa pomoći, ali predviđaju različite metode - dok Nova demokratija želi da uvede poreske podsticaje kako bi privukli investitore, Siriza poreze smatra sredstvom za preraspodjelu bogatstva, a ne slažu se ni po ključnim pitanjima poput otvaranja tržišta rada i imigracije.
Izvor: B92
Foto: Reuters/Ronen Zvulun
