Poslanici crnogorskog parlamenta nastavili su danas raspravu o predloženoj rezoluciji za podršku integraciji Crne Gore u NATO, o kojoj će večeras glasati.
Branko Čavor iz Demokratske partije socijalista smatra da bi usvajanje rezolucije bilo snažna poruka NATO partnerima da je Crna Gora spremna da bude ravnopravna sa ostalim članicama i učestvuje u donošenju odluka.
On je kazao da je podršaka rezoluciji veća od 60 odsto u parlamentu, podsjećajući da su poslanici predstavnici građana izabrani 2012. godine.
“Sve manje će biti onih u dilemi, a sve više onih koji podržavaju”, rekao je Čavor.
Njegov partijski kolega, Obrad Stanišić, saopštio je da kriminogeni režimi ne mogu biti lideri u evorpskim integracijama i biti pred vratima NATO-a.
Emilo Labudović iz Demokratskog fronta kazao je da po priznanju iz vlasti podrška javnosti nije prešla 40 procenata, navodeći da je on ubijeđen da nije ni toliko.
On je upitao šta je sa ostalih 60 odsto građana.
“Vjerujete li u scenario da bi Crna Gora bila ravnopravna i mogla da stavi veto na neku od NATO odluka? Da Crna Gora zaustavi neki američki plan?To ni u bajkama ne prolazi”, naveo je Labudović.
Komentarišući argument za ekonomske benefite od članstva u NATO-u, on je upitao “koje to imamo neiskorišćene plaže i hotele”. “Vi kao da pričate o nekoj državi i Diznilendu koji je negdje drugdje, a ne o onom što gledamo svojim očima. Nemojte da podcjenjujete građane”, poručio je Labudović.
Poslanik Fronta, Slaven Radunović, kazao je da sve države napreduju kroz godine i decenije, pa i Crna Gora.
“Crna Gora koja nije članica NATO-a ima veći porast bruto društvenog proizvoda nego neke od tih država koje su primljene u NATO. A to nema veze sa Alijansom, jer su te države u međuvremenu primljene i u EU, a ona je dominantno ekonomska Unija”, naveo je on.
Radunović je poručio da se u kontekstu priče o NATO-u, ništa ne može očekivati novo što se tiče investicija.
“Sjetite se da smo od 2005-2008. godine u Crnoj Gori imali najveće investicije po glavi stanovnika, bar je tako govorio premijer, ne samo u Evropi, već možda i na svijetu. A tad nismo bili članica NATO-a, prema tome to nema veze jedno s drugim”, pojasnio je on.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder, kazao je da nije u pitanju projekat partija ni pojedinca, već da se radi o političkom i državnom pitanju – da li da Crna Gora nastavi dalje sa poodmaklim evroatlantskim integracijama ili da se ponovo vrati na pozicije etničkih, vjerskih ili bilo kojih drugih iracionalnih iluzija, s početka 90-ih godina.
On je rekao da u SDP-u veoma respektuju činjenicu da se značajan broj građana protivi članstvu, i apelovao je na razboritu razmjenu argumenata.
“Uprkos prigovorima da članstvo u NATO nije obavezno potvrda pravne i demokratske savršenosti neke države i ekonomskog prosperiteta, činjenica je da su vladavina prava i borba protiv kriminala i korupcije jedan od bitnih preduslova za članstvo, što bi po prirodi stvari trebalo biti cilj svih, bez obzira na stranačku pripadnost”, naveo je Rastoder.
On je poručio da veoma respektuje činjenicu da je NATO jedina od svih poznatih bezbjednosnih asocijacija tipično multietničkog i multikulturalnog karaktera, “koja je uz sve propuste i dodatne žrtve uspjela spriječiti potpuno uništenje Bosne i Hercegovine i zasutaviti dalju eskalaciju sukoba na Kosovu”.
Rastoder je Alijansi zamjerio nemali skor nedužnih žrtava, do nerijetko okašnjelih ili nedovoljno utemeljenih odluka, što, kako je kazao, govori o nesavršenosti i te asocijacije. ”Činjenica je, međutim, da u dugom periodu, savršnije nemamo”.
Poslanica Socijalističke narodne partije, Danijela Marković, ponovila je da je stav te stranke da su protiv ulaska Crne Gore u NATO.
Ona je rekla da, prema istraživanjima javnog mnjenja, članstvo države u Alijansi podržava nešto više od 30 odsto građana.
Marković je pitala čemu tolika presija na građane.
„Zašto ova rezolucija nije legitimna? Jer ako članstvo partija predlagača nije za NATO, kako onda poslanici mogu mimo njihove volje da donose rezoluciju? Ovo je opasna igra“, rekla je ona.
Prema riječima Marković, rezultat agresivne kampanje za promovisanje NATO-a bio je suprotan cilju kampanje, što potvrđuje procenat građana koji ne podržava članstvo Crne Gore u Alijansi.
„Očito da je u vladajućoj koaliciji, koja je u međusobnom raskoraku, potrebna nova podjela među građanima“, kazala je ona. Poslanik Pozitivne, Darko Pajović, kazao je da priča o NATO-u nije jednoumlje, već da je to bila neka druga politika koja je vukla unazad, “a da je ovo politika budućnosti”.
On tvrdi da su ekonomski podaci koji govore u prilog članstvu, tačni. Pajović je ukazao da je najveća meta terorizma i da je najviše terorističkih napada izvedeno u Ruskoj federaciji, koja nije članica NATO-a.
“Teza da ćemo biti mete terorista tako što ćemo ući u NATO ne stoji, i nemojmo da plašimo građane. Terorizam je pošast koja napada sve države, nebitno da li su članice Alijanse. Nemojmo da manipulišemo tom tezom”, poručio je on.
Pajović je podsjetio da Hrvatsku članstvu u Alijansi košta 5,5 miliona EUR, dok Švedsku neutralnost košta pet milijardi, a Austriju 2,3 milijarde.
Poslanik Velizar Kaluđerović ocijenio je da pitanje da li Crna Gora treba da bude članica NATO duboko dijeli Crnu Goru.
„Kad se radi o takvom pitanju, svaka odgovorna vlast sa posebnim političkim senzibilitetom treba da se odnese prema tom pitanju. A možemo li očekivati od vlasti da će imati takav odnos prema ovom pitanju? Moja ocjena je da ne može“, rekao je on.
Demokratska Crna Gora, kako je rekao Kaluđerović, predlaže, u vezi sa tim značajnim pitanjem, da politika prepusti mjesto ekspertima iz nevladinog sektora i onima koji ekspertski poznaju problematiku vezanu za NATO integracije, kako bi građanima predočili argumentaciju za i protiv.
„Ne možemo očekivati da do kraja odgovoran pristup po ovom pitanju imamo od vlasti“, rekao je on, dodajući da je vlast u prethodnim mjesecima vodila nekritičku apologetsku raspravu u vezi sa eventualnim članstvom, preferirajući isključivo opciju „za“.
(Mina)
