Iznenadna nedjeljna odluka Njemačke da vrati pogranični nadzor ubrzo je postigla domino efekat, jer je primorala i njene susjede da zatvore vlastite granice. Austrija je uputila vojsku na granicu sa Mađarskom nakon što su je tokom noći pješice prošle na hiljade migranata.
"Ako Njemačka sprovodi pogranični nadzor, Austrija mora da postavi pojačane nadzorne tačke na granici i to upravo radimo", rekao je na konferenciji za novinare vicekancelar Rajnhold Miterlener, dodavši da će vojska biti raspoređena kao podrška.
"Podrška će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoć", rekao je kancelar Verner Fajman, koji je bio na istoj konferenciji za novinare. "Ipak, želim da naglasim da će biti i podrške u graničnom nadzoru ako to bude potrebno".
I Slovačka je najavila zatvaranje granica prema Njemačkoj i Austriji.
Dosad najveća prijetna Šengenu
Te mjere dosad su najveća prijetnja šengenskom sistemu koji je 1995. ukinuo granične prijelaze širom Evrope i koji se, zajedno sa zajedničkom valutom eurom, smatra transformativnim dostignućem integracije kontinenta.
Sadašnja pravila brane migrantima bez ličnih dokumenata putovanje unutar šengenskog prostora, ali nedostaju mehanizmi koji bi ih zaista u tome spriječili.
I Poljska je objavila spremnost postavljanja graničnog nadzora u slučaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota za prihvat izbjeglica pojediniom zemljama članicama, što zagovaraju Evropska komisija i neke veće zemlje članice na čelu s Njemačkom, dovela bi do institucionalne krize.
"Prihvatićemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog više ni manje", rekla je premijerka Eva Kopač.
Zemlje članice šengenskog prostora imaju pravo na ponovno uspostavljanje privremene granične kontrole u kriznim situacijama, i povremeno su to u prošlosti i činile, ali nikad na nivou na kojoj se to dogodilo ovih dana.
"Kraj Šengena"
Analitičar Majkl Binjon, višegodišnji urednik i dopisnik londonskog Tajmsa, u tekstu napisanom za Politico već je proglasio "kraj Šengena". On u svojoj analizi ističe da do sada niti jedna zemlja nije bila više posvećena evropskim integracijama od Njemačke.
"Svi veliki planovi da se Evropljani ujedine - jedinstvena valuta, inicijativa za zajedničkim politikama, ukidanje graničnih kontrola unutar EU - u svom srcu imaju Njemačku", piše Binjon.
Iako njemačke vlasti ističu da je uvođenje graničnih kontrola samo privremena mjera koja se, kako tvrde, zbog velike izbjegličke krize nije mogla izbjeći, analitičar Politica u to nije uvjeren. Podsjeća da već duže od godinu dana traje egzodus iz Afrike i Bliskog istoka, a većini izbjeglica je glavni cilj dokopati se upravo Njemačke, ili neke od skandinavskih zemalja.
"Sve skupa se procjenjuje da će u Njemačku u samo jednoj godini stići 800.000 izbjeglica. Njemačka je, uz Švedsku, jedina evropska nacija koja je pristala da udomi toliko izbjeglica, ali sada shvata da je njihovim biračima bilo dosta. Ako se dotok izbjeglica ne smanji ili ne prekine, doći će do nereda, nasilja i rasističkih napada. Vlada Angele Merkel posustaje, a populisti se odriču cijenjenih evropskih principa", piše Binjon.
Nacionalizam voli granice
Analitičar Politica ističe da su širom Evrope sve glasniji glasovi onih koji upozoravaju na falinge Šengena. Organizovanom kriminalu i terorizmu lakše je djelovati, tvrde protivnici šengenskog istema, na teritoriju bez granica. Prema Binjonu, Šengen može djelovati samo ako se vanjske granice Evrope dodatno ojačaju, ali niti to ne može riješiti ono što analitičar Politica definiše kao glavni problem - navodnu činjenicu da se sve više Evropljana protivi ovakvom sistemu.
"Takvo je razmišljanje nacionalista, izolacionista, sumnjičavih prema Briselu, skeptičnih prema sve-evropskim rješenjima, ogorčenih zbog finansiranja siromašnijih susjeda, odlučnih da uvedu veći nivo kontrole na lokalnim nivoima i ljutih što se odluke donose negdje daleko. To nije nimalo ugodno ni idealističko raspoloženje. A dodatno je raspireno ponavljanjem kriza zbog eura, rastuće podjele na sjever i jug, mjerama štednje, sporim ekonomskim rastom i podbačajem Evrope u pokušaju da se pronađu zajednička rješenja za tragedije izbjeglica i azilanata", piše Binjon, te naglašava kako u takvim okolnostima ne može biti iznenađujuće ni jačanje radikalne desnice u mnogim evropskim državama.
Ponovno uvođenje granica u Europi bilo bi skupo, piše Binjon, ali i ističe da ga je moguće uvesti po sličnom principu kakvog praktikuju Britanija i Irska - uz nasumične kontrole i presretanje samo sumnjivih osoba. Takođe, analitičar Politica vjeruje da se Njemačka neće zadržati samo na zatvaranju granica prema Austriji.
"Usprkos naricanju europskih idealista, šira javnost neće imati prigovore. Šengenu su dani odbrojani", zaključuje Binjon.
Tekst i foto: index.hr
