Nepuna tri mjeseca dijele Crnu Goru od istorijske odluke sa ministarskog savjeta u Briselu. Reći će, krajem godine, šefovi diplomatije 28 država članica NATO hoće li u svoje redove primiti još jednu.
Siniša Tatalović, univerzitetski profesor, nekadašnji politički savjetnik Iva Josipovića, kaže u razgovoru za Dnevnik TVCG da, kako se bliži decembar, situacija je sve jasnija.
"Nema razloga da Crna Gora ne dobije poziv za punopravno članstvo u ovoj organizaciji", smatra on.
Prije toga, tačnije u utorak, poslaće naši parlamentarci signal sjedištu Alijanse, odnosno da li postoji politička volja da država pristupi savezu. Ako rezoluciju podrži većina predstavnika naroda, Tatalović smatra da ni za NATO ne treba da postoji dilema.
"Kako se o tome glasa u Parlamentu, ako se donosi određena Rezolucija, postoji svijest da je Crna Gora ispunila sve one uslove koje je pred njom postavio NATO koje je trebala zadovoljiti, da bi eventualno na idućem samitu NATO-a dobila poziv za članstvo", kazao je Tatalović.
NATO-u je od velike važnosti prije prijema nove članice podrška javnosti. Nekadašnji potpredsjednik Atlanskog vijeća Hrvatske navodi primjer svoje i većine ostalih dražva na počsetku integracija i pri kraju tog puta
"Iskustvo pokazuje da na početku tog puta je relativno niska podrška ulasku u NATO. U jednom trenutku u Hrvatskoj je to bilo svega 29%, a slično je bilo u Sloveniji, nekim drugim istočno evropskim zemljama. To je zbog one percepcije NATO-a kao isključivo vojnog saveza", istakao je sagovornik Dnevnika TVCG.
Tatalović je komentarisao i navode da o članstvu treba da se odluči na referendumu a ne u Parlamentu.
"Mislim da ako se ne govori o prenošenju dijela suvereniteta, a ulaskom u NATO se ne prenosi dio suvereniteta države, dovoljno je odlučivanje države u Parlamentu. Kao što je to bilo u Hrvatskoj", kazao je Tatalović.
Kao jedan od ključnih argumenata protivnici NATO-a navode izgradnju vojnih baza. Isti razlozi mogli su se čuti i u Hrvatskoj prije pristupanja, kazao je gost Dnevnika TVCG iz Zagreba.
"To je bilo pitanje koje se postavljalo u Hrvatskoj. Na neki način se prijetilo tim vojnim bazama, a nije izgrađena nijedna. U tom smislu država ostaje suverena i ona odlučuje što će se graditi na njenoj teritoriji i jasno odlučuje na koji način će ona učestvovati u zajedničkim aktivnostima NATO-a kao nacionalne organizacije", naglasio je Tatalović.
U današnjem globalizovanom svijetu izazovi više nisu samo vojni. Treba li pominjati izbjeglice, trgovinu ljudima, sajber kriminal, šverc narkotika. Sve su to opasnosti sa kojima jedna država, pritom malih kapaciteta, nije u stanju da se bori.
Naš sagovornik svu priču o članstvu u NATO-u svodi na jednu rečenicu.
"Vi odučujete između toga da li želite ostati izvan neke kuće na hladnom, smrzavati se, biti izloženi raznim vrstama nedaća ili želite ući u tu kuću gdje su drugi ukućani kojima je toplo i udobno i žive normalan način života", poručio je Tatalović.
