Iako nije poznato da li mozak može da “preživi” zamrzavanje, u smislu da očuva ličnost i sjećanja, ona je računala na to da će medicina u jednom trenutku dovoljno napredovati da ugrađuje mozak u zdrava tijela. Osim toga, ova djevojka koja je bila naročito zainteresovana za neurologiju, vidjela je mogućnost vječnog života ugradnjom mozga u vještačko tijelo ili kompjuterski simuliranu stvarnost.
Neurolozi polako razotkrivaju veze između pojedinih neurona za koje se vjeruje da kodiraju mnoge aspekte pamćenja i identiteta. Za sada je istraživanje ograničeno na djelove mozga životinja. Pitanje je šta je prvi korak kako bi se stvorila simulacija individualnog uma, dok se čuva uzorak veza u cijelom mozgu nakon smrti.
“Vjerujem da ćemo za oko 40 godina imati metodu stvaranja digitalne replike uma pojedine osobe. To je logični sled našeg rada”, rekao je Vinfred Denk, načelnik Odeljenja za neurobiologiju na Institutu Maks Plank u Njemačkoj. Ne slažu se svi sa ovim, naročito ne u datom vremenskom okviru.
Dok je studirala, Kim je radila kao asistentkinja profesora kognitivne psihologije i stažirala na Odjeljenju neurologije Univerziteta u Koloradu. Prvi put je doživjela napade 2011. posle kojih nije mogla da govori i nije osjećala ruku. Prvi testovi ukazivali su na to da ima dobroćudan tumor. Ali, tek kada je odstranjen, ustanovljeno je da ima glioblastom, najagresivniji tumor mozga.
U proljeće 2011. Kim je pročitala članak u krioničkom časopisu o tome da ukoliko je mozak kvalitetno čuvan, može da se zamrzne na neograničeno dugo vremena. To ju je veoma zaintrigiralo i odlučila je da svoj mozak nakon smrti smjesti u takvu jednu “banku”.
Kim i njen dečko Džoš Šisler nisu mogli da priušte krioniku, pa su prije njene smrti počeli da prikupljaju online donacije, a Kim je vodila i video blogove o svom stanju.
Istraživanja na ovu temu započeta su tek kada je Kim preminula 2013, a tek sada sada daju neke rezultate. Tehnika mapiranja uključuje skeniranje vrlo malih djelova mozga elektronskim mikroskopom.
Skeniranjem se dobija trodimenzionalna mapa veza između svakog neurona u tkivu, anatomiju mozga. Budući da je zahtjevna i skupa, ova tehnika do sada je sprovedena samo na djelovima mozga pojedinih životinja i još je dug put pred njom prije nego da rezultate.
“Moramo priznati da ima još mnogo rupa na kojima moramo raditi. Mozak krije mnogo tajni”, zaključio je Stiven J. Smit, neurolog Instituta za istraživanje mozga u Sijetlu.
Dnevnik.hr
