Jelena Milić: Rusija igra prljavo protiv ulaska CG u NATO

Rusija vodi izuzetno prljavu kampanju protiv ulaska Crne Gore u NATO, kazala je za Portal RTCG, direktorica Centra za Evroatlantske studije iz Beograda, Jelena Milić, ocjenjujući da je uloga parlamenta u finalnoj fazi evroatlantskih integracija vrlo bitna.

Prikaži sve

Portal AnalitikaIzvor

Ona tvrdi da kampanja koja je finansirana od Rusije ne vodi računa o interesima Crne Gore.

Milić kaže i da se nijedna zemlja nije pokajala nakon ulaska u NATO, kao i to da bi između pojedinih članica bilo ratova, da nijesu u tom vojno-političkom savezu.

Prema njenim riječima, sve zemlje bivše Jugoslavije moraju da shvate da se jedino kroz evropske i evroatlantske integracije može izvući maksimalna korist iz globalnih trendova.

Crnogorski parlament će narednih dana raspravljati o Rezoluciji o NATO-u, a Milić kaže da je uloga Skupštine vrlo bitna, i da će tu mnoge stranke pokazati da li su stvarno za učlanjenje, ili kalkulišu vođene različitim interesima.

Osim Hrvatske i Slovenije koje su već zemlje članice, sve zemlje bivše Jugoslavije, osim Srbije, su aspiranti za članstvo u Alijansi. Crna Gora ima dobre šanse da do kraja godine dobije poziv za članstvo. Smatrate li da je realno da se jednog dana sve države bivše SFRJ nađu u NATO-u?

Iskreno se nadam da će tako biti. NATO jedini funkcionalni okvir koji nudi mehanizme za regionalnu saradnju. Istakli ste razliku između Srbije i ostalih, u Srbiji politička elita ima dosta neprijatnih stvari koje mora da uradi. Tu mislim prije svega na nastavak primjene Briselskog sporazuma, što vlastima daje neku vrstu izgovora da ne pokrene pitanje učlanjenja u NATO, što mogu donekle da razumijem. Međutim, Srbija je u teškoj situaciji, u smislu da je u pojačanoj zoni interesa i Zapada i Istoka, otkako je Rusija anektirala Krim. Iako je Srbija, strateški beznačajna, naš stav i činjenica da nijesmo osudili djelovanje Rusije, odjednom je od nas napravila „robu koja se traži na tržištu“, što je pogoršalo poziciju onih koji smatraju da je vrijeme da se i u Srbiji, bez obzira na Briselski sporazum, otvori i tema NATO-a. Poražavajuće je da i opozicija u Srbiji potpunu nefukcionalna, i nesvjesna ozbiljnosti trenutka. Te stranke nemaju kapacitet da nametnu temu NATO-a.

Rekli ste da se nadate da će sve zemlje bivše Jugoslavije jednog dana biti u Alijansi. Koliko je takav scenario proizvod toga koliko smo nakon raspada SFRJ postali nemoćni da se odupremo globalnim tokovima, kao relativno male i slabe u zemlje odbrambenom smislu, a koliko je članstvo u NATO-u više interes svih država?

Ni jedno, ni drugo. Evropske i evroatlantske integracije su procesi koji zahtijevaju podršku naroda za ulazak u te saveze. Morate imati većinu građana koji su za učlanjenje pa će nakon toga zemlje članice vidjeti da li ste ispunili sve uslove. Za razliku od toga, ruska spoljna politika se bazira isključivo na tome kakvi su njeni interesi, i uopšte ih ne zanima kakvo je raspoloženje javnosti u zemljama u njenom susjedstvu. Rusija svoje i bliže i dalje susjedstvo smatra interesnom zonom, i misle da imaju pravo da rade šta god hoće. U tom smislu, ove integracije vidim kao posljedicu sazrijevanja naših društava i shvatanja naših veličina, kao i činjenice da u globalnom svijetu jedino kroz ove integracije možete da izvučete maksimum iz globalnih trendova uz minimum negativnih efekata.

Svi narodi na ovim prostorima govore o istoriji, a nikako da realno sagledamo stvari, gledajući u budućnost. Čini se da građani i dalje ne shvataju da naše zemlje, ma koliko bile male, trebalo bi da isključivo gledaju svoj interes u međunarodnim odnosima, kao što to rade velike sile.

Tako je, apsolutno.

Smatrate li bi takav diskurs poboljšao podršku za ulazak Crne Gore u NATO?

Mislim da predsjednik i premijer Crne Gore moraju da odrade u narednih par mjeseci kampanju za NATO od grada do grada, ili što bi Amerikanci rekli „door to door“.

Mislim da je jedan na jedan kampanja izuzetno bitno zato što je Crna Gora izložena nevjerovatnoj anti-NATO kampanji koja dolazi iz Rusije. Ta kampanja nema nikakve veze sa interesima Crne Gore i sa budućnošću, čak nema veze ni sa kvalitetnim sučeljavanjem stavova. Pro i kontra kampanja može samo da doprinese, ali to što Rusija radi nije čista anti-NATO kampanja, već je vrlo prljava, i finansirana od Moskve bez ikakvih aspekata interesa Crne Gore. Nijesam protivnik učenja iz istorije, samo sam protiv izvrtanja istorijskih činjenica. Ako učimo iz istorije, onda imate izuzetan potez vašeg nacionalnog koordinatora, Veska Garčevića, koji je posjetio predstavnike SUBNOR-a i razgovarao sa njima. NATO i Savezi antifašista, crpe iste vrijednosti, to su odlične poruke. Oni koji su vrlo agresivno protiv NATO kampanje, su protiv koncepta crnogorske nezavisnosti. Ti ljudi crnogorsku državnost vide kao prolazan projekat, i nadaju se da će Crna Gora da se vrati na staro i da se ujedini sa Srbijom. To moraju i da shvate kolege iz civilnog sektora, razumijem da su mnogi od njih protiv aktuelne vlasti, ali moraju da vide širu sliku. Ako ste zaista za demokratsku Crnu Goru, morate da shvatite da je taj koncept ugrožen bez NATO-a. Neprijatno sam iznenađena što u tom segmentu nedostaje angažman proevropskog civilnog sektora u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori je i dio opozicije za ulazak Crne Gore u NATO. Koliko to može biti važna činjenica u finalnoj fazi integracija?

U Srbiji je slična situacija. Podrška evropskim integracijama je u najboljem slučaju preko 50 %, a podršku Vučiću je preko 70%. Što znači da i u Vučićevoj stranci nijesu svi za evropske integracije. Čini mi se da je sada pred Crnom Gorom jedan novi izazov. Visoki američki zvaničnik, Viktorija Nuland, insistirala je na parlamentarnoj debati o NATO-u, a to sam prevela na „parlamentarni klijentilizam“. Mislim da je tu odgovornost predsjednika parlamenta, Ranka Krivokapića velika.

Upravo narednih dana poslanici će raspravljati o Rezoluciji o NATO-u.

Pratim situaciju i sada će pokazati ko je častan, a ko ne. Ko razmišlja o tome da svoj „glas proda što skuplje“, a ko misli samo o boljoj budućnosti Crne Gore.Niko ko je ušao u NATO nije se pokajao. Sve zemlje koje su bile u ekonomskoj krizi prije ulaska, nakon toga najbrže su izašle iz nje. Nijedna od tih zemalja nije zaratila među sobom. Ponekad kada me Turska sa aspekta ljudskih prava iznervira kažem- trebalo bi ih izbaciti iz NATO-a. Ali, mora se shvatiti da je NATO najbolji „kišobran“ za bezbjednost. Zamislite samo koliko bi bilo ratova između Turske i Grčke da te zemlje nijesu u Alijansi. Neki istoričari su procijenili da je moglo da bude 27 ratova u Jugoistočnoj Evropi da Turska i Grčka nijesu u NATO-u. To crnogorska javnost mora da razumije, i zato je sada upravo velika odgovornost na parlamentarcima. Ne da vide da li će svoj glas da prodaju, nego da pokažu integritet i razumijevanje geostrateških dešavanja.

Kada gledamo na papiru, i stranke koje su predložile Rezoluciju, i ostale, reklo bi se da će taj dokument biti bez problema usvojen u Skupštini.

Imam malo straha, ipak. Ne bih gubila energiju da ubijedim rusofile, plaćene duše i Amfilohijeve sljedbenike. Gledala bih da uspostavim konsenzus sa onima koji podržavaju evropske integracije a još nijesu shvatili značaj NATO-a, i sa onima koji su još neodlučni. Crnoj Gori za članstvo treba podrška 51 odsto, a ne 100 odsto. Ni u jednom društvu nije dobro da imate 100 % za bilo šta, inače ste Sjeverna Koreja. Samo treba vidjeti gdje imate još tih desatak procenata sa kojima treba razgovarati, i ubijediti ih zašto je članstvo važno. Ima dovoljno prostora da državni vrh u intenzivnoj kampanji, od grada do grada, podigne podršku, naravno zajedno sa civilnim sektorom.

RTCG:ME