- Pouka ima, ali se one, nažalost, iz godine u godinu ponavljaju. Tako evidentirani promet čini, po procjenama eksperata, samo je polovina ostvarenog ukupnog turističkog prometa dok je neevidentirani promet u sivoj zoni. On se pretežno ostvaruje u vikend stanovima i kućama i nema pozitivnog ekonomskog i društvenog impakta. Takođe jedna od pouka je i dominantno oslanjanje na istočna (Rusija najviše) i regionalna tržišta (Srbija najviše) kojim se ne može generisati zadovoljavajući stepen korišćenja kapaciteta i rentabilno poslovanje - kazao je Ratković.
On ističe da je nužno tržišno repozicioniranje ka glavnim emitivnim tržištima Evrope (Njemačka, V. Britanija, Skadinavske zemlje, Francuska…), kao što rade vodeće turističke zemlje Mediterana (Španija, Francuska, Italija, Hrvatska, Grčka, Turska…) I ostvaruju visok stepen korišćenja kapaciteta, visoku turističku potrošnju i zavidan stepen rentabilnosti…
- Našu turističku ponudu, čak i u ovakvoj nepovoljnoj globalnoj strukturi, moguće je pripremiti za evropska tržišta, ali to traži dobru volju, dobro destinacijsko upravljanje i savremena marketinška i menadžerska znanja i vještine. Tih znanja i vještina ima i u Crnoj Gori, samo ih treba osloboditi i pokrenuti - tvrdi Ratković. Kako on objašnjava kvalitet sezone definiše čitav set parametara, koji u posljednjih četvrt vijeka nijesu zadovoljavajući.
- Neće biti ni ove godine, nažalost. Treba konačno donijeti i usaglasiti novu turističku prodajnu politiku, okrenutu ka dugosezonskim i platežno sposobnim zapadnoevropskim emitivnim tržištima i prodajno integrisati i upakovati crnogorski turistički proizvod, kako bi povratili organizovani turistički promet, bez čega nema saobraćajnog otvaranja naše destinacije i ostvarenja zadovoljavajućeg stepena korišćenja kapaciteta - kazao je Ratković smatrajući to ključnim izazovom. On ističe da ima i niz drugih izazova, ali je ovaj strateški, a ostali, manje-više rutinski. Za produženje sezone kaže da je potrebno tržišno repozicioniranje ka glavnim emitivnim tržištima Evrope, a uz prilagođavanje ponude tim tržištima, širom se otvaraju realne mogućnosti za radikalno produženje turističke sezone i povećanje stepena korišćenja kapaciteta.
Ivančević je za Pobjedu ocijenio da je nakon loših najava zahvaljujući cjenovnoj politici i dešavanjima na drugim destinacijama sezona uspjela. Ipak treba eliministati, kako tvrdi sve te pojave koje degradiraju i unižavaju kvalitet ponude.
- Ovakva sezona koju statističari ocjenjuju kao sezonu gdje je došlo do fizičkog povećanja posla, prije svega mislimo na broj noćenja i broj turista, još uvijek iziskuje detaljnije i sveobuhvatnije analize da bi se dala ukupna ocjena - kazao je Ivančević. Problemi Kao najveći problem on navodu infrastrukturu koja nije bila spremna na udar masovnog broja turista koje smo imali u 35 dana špica sezone. On smatra da projekcija šestomjesečne turističke sezone iziskuje mnogo veće napore i ulaganja i mnogo ozbiljnije odluke u turističkoj politici i upravljanju turističkim proizvodom.
- To podrazumijeva ozbiljniji rad na infrastrukturi na potpuno drugačije dimenzioniranje naše ponude kad je u pitanju koncepcija vršenja usluga koja se za sada još odvija oko 80 odsto slučajeva u objektima koji su privremenog karaktera bez urbanističko tehničkih uslova, bez higijensko tehničkih uslova, minimuma standarda koji zahtijeva jedna turistička destinacija - kaže Ivančević. Što se tiče kvaliteta usluga kada je u pitanju hotelijerstvo i ugostiteljstvo on tvrdi da se uradilo dosta.
- Unaprijedili smo nivo usluga, ali s obzirom na ponudu koja se svodi na jednostavne usluge na šetalištima, privremenim objektima, gdje imamo problem buke, otvorenih šankova, turista koji očekuju neki drugi kvalitet nema minimum zaštite i mira - kazao je Ivančević. Kako on ističe vanpansionska potrošnja je ove godine lošija.
- Treba da razmišljamo o kvalitetu destinacije jer svaki pojedinačni objekat osuđen je da bude uzročno i posljedično vezan za kvalitet destinacije. Ako imamo hotel sa pet zvjezdica, a destinacija nam je sa tri zvjezdice teško možemo da ga valorizujemo. Svi naši objekti moraju da zavise od kvaliteta destinacije - zaključio je Ivančević
Što se tiče ocjena ovogodišnje sezone Ratković kaže da ne treba žuriti.
- Euforija pristoji na fudbalskim utakmicama, a u biznisu je opreznost majka mudrosti. Realno je očekivati da ukupan evidentirani turistički promet bude oko 10,5 miliona noćenja (oko 12 odsto veći od prošlogodišnjeg), ali još uvijek manji od ostvarenog turističkog prometa prije početka tranzicije (10,8 milona noćenja 1987. godine), sa oko 2,5 puta manjim ukupnim kapacitetima - kazao je Ratković. Važna je, kako sagovornik Pobjede tvrdi i struktura turističkog prometa, stepen korišćenja kapaciteta, prosječna potrošnja po gostu, prosječan prihod po raspoloživoj sobi...
Nacionalna avio kompanija, kako tvrdi Ivančević se okrenula turističkom prometu i povezala Crnu Goru sa tržištima.
- Tako ove godine bilježimo značajno povećanje turista iz Francuske, Njemačke, Skandinavije, Britanije... Moramo obezbijediti ozbiljnije budžete kada je u pitanje promocija na tim tržištima kako bi pomogli promociji i razvoju naše destinacije i održavanju čarter linija našeg nacionalnog avio prevoznika - kazao je Ivančević za Pobjedu.
