Na osnovu prve presude te vrste u Francuskoj, proizvođač žitarica Pol Fransoa otrovan je u aprilu 2004. godine nakon udisanja isparenja, „Monsantovog“ herbicida „lasa“, koji se koristio u uzgoju kukuruza.
Hemijski gigant „Monsanto“ osuđen je 2012. godine u prvoj instanci da „u potpunosti obešteti poljoprivrednika“ koji je djelimično hendikepiran i ima ozbiljne posljedice, a „Monsanto“ se žalio na ovu odluku.
Francuska je zvanično zabranila proizvod „laso“ 2007. u skladu s direktivom Evropske unije, usvojenom 2006, kojom se zabranjuje dalje korišćenje ove hemikalije na usjevima u svim zemljama članicama.
U Kanadi je ovaj herbicid procijenjen kao opasan i povučen je 1985. godine, a od 1992. godine je zabranjen u Belgiji i Velikoj Britaniji.
Prema nalazima Agencije za zaštitu prirodne sredine SAD (EPA), izloženost alahloru može da izazove oštećenje jetre, bubrega, slezine i očiju i da dovede do razvoja raka. EPA očigledno smatra alahlor toliko opasnim da je dozvoljeni nivo korišćenja (MCLG) alahlora postavila na nulti kako bi „spriječila potencijalne zdravstvene probleme“.
Ali, uprkos svim dokazima koji pokazuju da alahlor doprinosi neuravnoteženosti hormona i izaziva reproduktivne ili razvojne probleme, ova hemikalija se do današnjeg dana i dalje koristi na konvencionalnim biljnim kulturama širom svijeta.
Izvor: novosti.rs
