Krivokapić se u Njujorku susreo sa italijanskim kolegom, predsjednikom Senata Italije Pijetrom Grasom. Krivokapić i Graso su razgovarali o obavezama naše države iz NATO i EU agende sa posebnim osvrtom na ustavne reforme koje su obezbijedile veću nezavisnost i efikasnost sudske vlasti i tužilaštva.
"Graso, kao dugogodišnji Nacionalni antimafija tužilac, je pohvalio dosadašnju saradnju sa crnogorskim Tužilaštvom i sporazume koji su tom prilikom potpisani. Pozdravljeno je ustavno jačanje pozicije državnog tužioca kao preduslov za samostalnost u borbi protiv glavnih izazova evro-atlantskih integracija iz poglavlja 23 i 24. Graso je istakao i da tužilaštvo pored znanja i stručnosti mora biti postavljeno na temeljima personalne nezavisnosti i odlučnosti da se otvoreni slučajevi dokazno potkrijepe kako bi mogli imati mjerljiv sudski epilog. Sagovornici su se saglasili da će jačanje vladavine prava biti dodatni podsticaj italijanskim investitorima u Crnoj Gori, te da je u sklopu toga potrebno u što skorijem roku trajno urediti odnose sa italijanskim investitorima u EPCG. Ovom prilikom je istaknuto da naša država ima podršku Italije na evro-atlantskom putu, te da dva parlamenta imaju mnogo prostora za intenziviranje saradnje i razmijenu iskustava", ističe se u saopštenju.
Predsjednici su ocijenili da sljedeći mjeseci pred Crnom Gorom, u iščekivanju decembarskog poziva za članstvo u NATO su veoma obavezujući, ali i prilika da se pokaže odlučnost u građenju sistema koji dijeli vrijednosti zajednice Sjeverno-atlantske alijanse – mira, stabilnosti, demokratije i vladavine prava.
Krivokapić je u Njujorku razgovarao i sa predsjednikom 70. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija i doskorašnjim predśednikom Danskog parlamenta Mogensom Liketoftom.
Krivokapić je čestitao Liketoftu izbor za Predsjednika GS UN-a, koji su podržale sve 193 države članice UN-a. Sagovornici su razgovarali o gorućim problemima današnjice – migracijama, stabilnosti i bezbjednosti, kao i o ukrajinskoj krizi. Krivokapić je iz uloge predsjednika emeritusa PS OEBS-a i pokretača i rukovodioca “Vienna processa” istakao da upravo ovaj mirovni projekat parlamentarnog dijaloga pokazuje značaj i ulogu parlamenata u rješavanju gorućih tema, te da parlamentarci itekako mogu doprinositi deeskalaciji sukoba i rješavati konkretne probleme građana u izazovnim situacijama za bezbjednost.
"Sagovornici su tokom razgovora ocijenili da sve veći migrantski pokreti pozivaju na dodatnu obavezu parlamenata da kroz svoje mehanizme iznalaze rješenja koja će prije svega štititi ljudska prava i slobode, ali i vršiti pritisak na izvršne vlasti da kreiraju i sprovode održivu ekonomsku politiku i obezbijede pristojan život građanima. “Ekonomske krize vode u populizam koji u krajnjem vodi ka nesigurnosti, kršenju ljudskih prava i opštu nestabilnost. Današnje vrijeme traži lidere kojima će politika biti sredstvo za rješavanje izazova i instrument mira, dijaloga i razumijevanja”, ocijenio je Krivokapić.
Na sastanku je pozdravljen evro-atlantski put Crne Gore, kao garant trajnog mira i stabilnosti u čitavom regionu, a i šire.
Krivokapić je razgovarao i sa svojim švedskim kolegom, predsjednikom Riksdaga Urbanom Ahlinom. Crnogorski i švedski predsjednik parlamenta su razgovarali o putu ka punopravnom članstvu naše države u EU, ocijenivši da Zapadni Balkan i geografski, strateški i kulturološki pripada ujedinjenoj Evropi te da EU treba biti sve prisutnija u našem regionu čineći ga prosperitetnijim i uređenim dijelom svog sistema.
“Posvećeni smo pregovaračkom procesu i implementaciji EU standarda, a temelj ukupnog procesa mora biti vladavina prava kroz čvrste i snažne institucije. Naša dva parlamenta imaju rekao bih prijateljsku saradnju koja rezultira sve intezivnijim konkretnim projektima. Zahvalni smo Švedskoj na njenom razumijevanju kao i stručnoj pomoći na našem EU reformskom kursu”, istakao je Krivokapić u razgovoru sa Ahlinom.
Na sastanku je poručeno da će Crna Gora u Švedskoj imati partnere i prijatelje na putu pridruživanja ujedinjenoj zajednici evropskih država.
