Mitropolit crnogrosko primorski Amfilohije smatra da je taj zakon bitan za sveukupno društvo i da se tiče svih.
On je ukazao na to da se u Crnoj Gori, prema posljednjim statistikama, više od 90 odsto građana izjasnilo kao vjerujući.
Amfilohije je ocijenio da je problem Nacrta u nazivu oblasti kojom se zakonodavac bavi i ukazao da je u tom dokumentu formulisano da se govori o vjerskim zajednicama.
On smatra da je elementarno za svakog čovjeka kao ličnost, kao i za ustanovu kojoj pripada, ako se radi o poštovanju njega i njegovog dostojanstva, da mu se kaže ime, navodeći da se ustanova koju on predstavlja zove crkva i da se ne prepoznaje u imenu „vjerska zajednica“.
„Osnovna primbjedba Nacrta zakona je – nazovi me po imenu“, naveo je on.
Profesor Đorđije Blažić je, govoreći o upravnom pravnom aspektu tog zakona, ocijenio je da je u poređenju naziva zakona i njegove sadržine nejasno da li se uređuje sloboda vjeroispovjesti ili administrativni aspekt registracija upisa i brisanja i sloboda koje vjerske zajednice imaju po Ustavu i svim materijalnim zakonima.
„Da se ne bi desilo da poslije dva ili tri mjeseca kad se usvoji ovaj zakon, mora ponovo Parlament da ga mijenja i da ga usaglašava sa standardima novog zakona o upravnom postupku koje je nametnula Evropska unija, potrebno je usaglasiti njegove odredbe“, naveo je Blažić.
Sloboda vjeroispovjesti nije državno već prirodno pravo (foto: Portal RTCG)On je kazao da sloboda vjeroispovjesti nije državno, već prirodno pravo koje se stiče rođenjem, dodajući da je uloga države da štiti to pravo.
Blažić smatra da će biti problema u realizaciji ovog zakona, dodajući to ne može da se radi bez resornog Ministarstva.
Profesor Savo Marković smatra da Nacrt zakona sadrži anticivilizacijske odredbe i poruke i ruši načelo sekularnosti.
„O kakvoj slobodi vjeroispovjesti govorimo kada teritorijalnu organizaciju crkve određuje država i ona se mora poklapati sa granicama države i kada sjedište crkve mora biti u Crnoj Gori“, naveo je on, ocijenjujući da je riječ o konceptu državne crkve i religije.
Protojerej Gojko Perović naveo je da postoji politički i pravni nivo ovog problema.
„Nacrt zakona pravno je neupotrebljiv. Da li je politički upotrebljivo da nam neko poturi pravno neupotrebljiv tekst – bojim se da jeste“, poručio je on.
Šoć: Bolji i stari Zakon od novog
Poslanik Goran Danilović kazao je, ukazujući na član 11 u kojem se navodi da se teritorijalna konfiguracija vjerske zajednice koja je registrovana i djeluje u Crnoj Gori ne može prostirati van države, da Vlada kao predlagač Nacrta uređuje stvari u Crnoj Gori i van nje.
„Ovaj tekst će, kao i rezolucija o NATO-u, objediniti one koje su se rasuli prije pola godine i ovo u političkom smislu ima upotrebnu vrijednost“, naveo je on.
Prema riječima Danilovića, ovaj Nacrt ima za obavezu da posvađa tri temeljne tradicionalne vjeroispovjesti u državi i unese nejedinstvo.
Poslanik Milan Knežević ocijenio je da je Nacrt u potpunosti dorečen i da se, kako je naveo, radi o državnom projektu kojim se crnogorska primorska mitropolija pokušava u potpunosti marginalizovati.
Advokat Dragan Šoć ocijenio je da je Nacrt zakona u potpunosti suprotan vjekovnoj tradiciji postojanja i djelovanja vjerskih zajednica, posebno crkava.
On smatra da je ovaj Nacrt izuzetno opasan.
„Borimo se za zakon od 1977. godine, jer je bolji od ovog“, zaključio je Šoć. (Mina, Foto: Portal RTCG)
