Zanimljivosti

VIDEO: Pogledajte jednu od najrjeđih životinja na svijetu

Američki biolog Piter Vord nedavno je doživio priliku kakva se u njegovoj struci pruža malo puta u životu - nakon više od 30 godina ponovno je naišao na rijetku vrstu indijske lađice, koju je pri prvom susretu lično identifikovao kao novu vrstu, prenosi T portal.
VIDEO: Pogledajte jednu od najrjeđih životinja na svijetu
Portal AnalitikaIzvor

Indijske lađice su srodnici liganja i sipa od kojih se razlikuju po tome što imaju prekrasnu spiralnu kućicu. Allonautilus scrobiculatus se od obične indijske lađice razlikuje po tome što na školjci uzgaja neobičan pokrov nalik na sluzavo krzno.

Vord, morski biolog na vašingtonskom univerzitetu, smatra da se Allonautilus sluzavim omotačem brani od ugriza predatora.

Priliku za novi bliski susret on i njegovi kolege dobili su kada su pored ostrva Ndrove, nedaleko od Papue Nove Gvineje, u vodama dubokim gotovo stotinu metara, postavili mamac i kameru za snimanje. Do slasnog zalogaja doplivale su dvije vrste lađice, da bi nedugo nakon toga stigao i veliki bucanj koji ih je, na kraju, otjerao.

- Prije ovog susreta, samo su dva čovjeka vidjela Allonautilus scrobiculatus - istakao je Vord za službenu stranicu svojeg univerziteta.

Vord i Brus Saunders sa Koledža "Bryn Mawr" otkrili su Allonautilusa 1984. godine. Saunders ga je nakratko vidio još jedanput 1986, ali od tada nije zabilježen ni jedan susret.

- Nalazi se samo pored ovoga malenog ostrva. Lako je moguće da je to najrjeđa životinja na svijetu - rekao je Vord.

Indijske lađice su glavonošci i smatraju se svojevrsnim živim fosilima jer su preživjele veliko izumiranje u razdoblju perma, u kojem je prije 250 miliona godina nestalo gotovo 95 odsto svih živih organizama. Fosili vrlo slični današnjim lađicama mogu se naći u naslagama starim više od 500 miliona godina. Žive samo u Indijskom okeanu, nastanjuju padine dubokih koralnih grebena, a hrane se uglavnom škampima, malom ribom i rakovima. Jedini je glavonožac koji koščatu tjelesnu strukturu nosi kao ljusku. Spiralna ljuštura otporna je na veliki pritisak, tako da može da se polomiti tek na dubinama većim od 800 m. S gornje strane je tamna, a s donje svijetla, kako bi zavarala predatore. Najveće vrste narastu do prečnika od 26 cm. Imaju mnogo više pipaka, odnosno krakova od ostalih glavonožaca - do 90. Na njima nemaju usisnike, ali imaju grebenastu površinu koja im omogućava vrlo jako hvatanje plijena.

Izvor: T portal

Foto: tportal.hr

Portal Analitika