Skup je organizovao studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti nikšićkog Filozofskog fakulteta i Univerziteta Crne Gore.
Slavistički skup otvorio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić koji je kazao da Crna Gora ne živi Njegoševe dane nego Njegoševu epohu,.
"I više od vijeka i po neke je Njegoš oplemenjivao, neki su ga zloupotrebljavali, ali ta epoha traje u Crnoj Gori. Na sreću više je bilo onih koje je Njegoš oplemenio, nego onih koji su ga zloupotrebljavali“, kazao je Krivokapić.
Za njega, kako je kazao, nikada Njegoš nije bio jedan Petar, već uvijek dva - Petar Prvi i Petar drugi.
"Iako ih najčešće čitamo kroz Njegoša u njemu živi Petar Prvi. Obojica su oni postavili temelje savremene Crne Gore", kazao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, i ako je Isus, a jeste, Petru rekao - ti si stijena kojom ću napraviti Hrišćansku crkvu, onda su njih dvojica stijene od kojih je napravljena savremena Crna Gora.
"Ne manje bolno i teško nego što se pravila Isusova crkva, ali se nadam i ne manje trajno nego što traje ta crkva“, rekao je Krivokapić.
Govoreći o ljubavi prema slobodi i mudrosti Crne Gore, on je naveo da je Njegoš “ tvorac magične riječi Jugoslavija i da je mauzolej na Lovćenu spomenik zajedništvu svih južnih Slovena“.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je bila baklja slobode svih južnoslovenskih naroda u vrijeme otomanske i austrougarske imperije, a „da li su narodi bili prema veličini te ideje, svako nijesu, ali istorija i jeste borba između ljudske snage i slabosti koja vodi u ponor“.
Krivokapić je ocijenio da nema vremena bez teških izazova i zato je stalno potreban Njegoš ili Njegoši, a Crngoorci su vjerovatno od svih drugih južnoslovenskih naroda imali više potrebu da svoj identitet iskažu kroz ime jezika, ali su i u Novom Sadu odustali da na srpskohravatski dodaju i ono treće crnogorski.
"I kad smo pisali crnogorski Ustav bio sam spreman da taj jezik nazovemo južnoslovenski, ali nijesu htjeli, pa sam ga morao nazvati onako kako jeste – crngorski", dodao je Krivokapić.
Iako u CG, kako je naveo, svi zbore istim jezikom nikako da se dogovorimo kako da ga zovemo.
"I to jeste potreba za identitetom i nedovoljna mudrost da se povežemo i sigurnije trajemo u vremenu“, kazao je Krivokapić.
On je istakao da nije bilo Njegoševe Crne Gore ne bi bilo ni ove savremene, a „podjele koje su nam izvanka nametnute vremenom će nestajati“.
Predsjednik Komisije za komparativna istraživanja slovenskih književnosti pri Međunarodnom slavističkom komitetu prof. dr Boguslav Željinski sa Univerziteta iz Poznanja ocijenio je da slavistički skup Njegoševi dani „višegodišnjim doprinosom na području montenegristike i južne slavistike uopšte, predstavlja najznačajniju naučnu, ali i kulturnu manifestaciju u Crnoj Gori“.
"Učešće istaknutih naučnika iz najznačajnijih evropskih slavističkih centara pokazalo je da je vrijednost skupa prevazišla vezanost za jedno podneblje i da se crnogorski jezik, književnost i kultura, u skladu sa savremenim pristupima, izučavaju i van granica Crne Gore“, kazao je Željinski.
On je naveo da Naučni savjet Njegoševih dana, slavističkog skupa sa 171 vrijednim naučnim radom, očekuju od državnih institucija „aktivniji angažman u promovisanju crnogorskog jezika, književnosti i kulture“.
Predsjednica Organizacionog odbora prof. dr Tatjana Bečanović kazala je da je taj slavistički skup ovog puta posvećen poeziji kao "svojevrsnoj sintaksi pobune, na kojoj su zasnovani svi Njegoševi tekstovi“.
"Braniti se od zla riječima je pjesnička privilegija. Riječi strijele samo najbolji odapinju u vječnost. Njegoševe strijele ranjavaju naš trenutak; onima koji ga ne razumeju, otvoriće ranu; za one koji zbore njegovim jezikom biće lijek, eliksir koji obnavlja našu pobunu“, kazala je Bečanović.
Prema njenim riječima, nema nacionalističkog sječiva dovoljno oštrog da iskasapi Njegošev uzvišeni stih.
"Uzalud ga nazivaju genocidnim, on ostaje uzvišen u svojoj pjesmi o slobodi, i o ropstvu bića u "carstvu gnjilosti". Niko nije tako moćno pjevao o paradoksu okovanog bića i njegovoj žudnji za slobodom. Zato, čitajmo Njegoša da bismo naučili kako da se bunimo, oslobađamo svoje biće, osvajamo svoju sintaksu“, pozvala je Bečanović.
U ime organizatora prof. dr Rajka Glušica kazala je da je misija Studijskog programa za crnogorski jezik i tog slavističkog skupa promovisanje i naučno utemeljene interpretacije Njegoševog stvaralaštva, crnogorske i drugih južnoslovenskih književnosti, jezika i kultura.
Glušica je rekla da sa Bečanović radi za nauku o jeziku i književnosti nešto što je najbolje za crnogorsko društvo i akademsku zajednicu, ali da nailaze „samo na prepreke“ .
"Naučnom skupu se odazivaju eminentni naučnici iz skoro svih evropskih država, sa poznatih slavističkih katedara i instituta. Tako i ove godine učestvuje 39 naučnika iz 14 zemalja Evrope, koji su naučno interesovanje usmjerili na crnogorsku književnost, jezik, istoriju, kulturu i na Njegoša“, kazala je Glušica.
Prema njenim riječima, njegova gorostasna figura je na književnom polju zasijenila i prethodnike i potomke, a njegovo djelo je i dalje enigma i inspiracija i u crnogorskoj književnosti ostaje nedostižno, izvan mjerila i poređenja.
U okviru Njegoševih dana održano je književno veče Jevrema Brkovića pod nazivom Pjesnikov dijalog s Njegošem i koncert klasične gitare Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića.
Prema programu organizatora tokom slavističkog skupa biće održane i književne večeri Duška Novakovića, Dragana Jovanovića Danilova i Zorana Bognara. Njegoševi dani završavaju se 29.avgusta u Herceg Novom.
(Mina)
