Stručnjaci imaju podijeljena mišljenja kada je u pitanju način na koji Srbija može da učestvuje u borbi protiv ISIS-a. Dževad Galijašević, stručnjak za borbu protiv terorizma, smatra da Srbija ne može mnogo da uradi, osim da stekne brutalnog neprijatelja.
- Srbija nema bespilotne letilice koje bi mogla da pošalje, ili neko drugo naoružanje. Ona i ne treba to da radi, već da se bori protiv ideologije ISIS-a na svom tlu - kaže Galijašević za beogradski list.
Galijašević navodi da je cilj SAD rušenje Asadovog režima u Siriji i da u tom smislu američka administracija toleriše islamiste koji su na njenoj strani u toj borbi, a protiv ISIS-a.
- Amerika bi da bude stub i da minimalizuje ulogu UN. Srbiji bi bilo pametnije da ostane pod okriljem UN, jer nije svejedno da li ste u nečijoj koaliciji, što je Obamina ideja, ili djelujete pod okriljem UN, što predlaže (austrijski ministar spoljnih poslova Sebastijan) Kurc. Premijer Aleksandar Vučić bi pred Obamu trebalo da ode sa svojom strategijom. Treba otvoreno da kaže da ne postoje pozitivne "bradonje" i da nema pozitivnih ekstremista. Islamizam je islamizam. Mora da kaže da Srbija ne želi aktivno učešće, jer bi time na vrat navukla jezivog neprijatelja - kaže Galijašević.
Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije ističe dio Kurcovog plana koji kaže "pooštriti vojno djelovanje protiv ISIS-a pod mandatom UN", dok se u opisu plana kaže "poželjno bi bilo da dobije mandat UN" - što nikako nije isto. Ona kaže da je pitanje da li su Vlada Srbije i Nacionalni savjet za bezbjednost bili uključeni u donošenje odluke o podršci tom planu ili je premijer Vučić odlučio samostalno.
- Dobro je da premijer Vučić ide u Njujork na sastanak koalicije koju predvodi SAD u borbi protiv ISIS-a, u kojoj je skoro 80 zemalja svijeta, ali ne i Rusija - kaže Milić za Blic.
U Ministarstvu odbrane Srbije za isti list su naveli da je država prepoznala ISIS kao bezbjednosni izazov, posebno nakon izraženih direktnih pretnji Ambasadi Republike Srbije u Siriji. U tom smislu, Narodna skupština usvojila je Zakon o dopunama Krivičnog zakonika po hitnom postupku, radi sprječavanja podsticanja, organizovanja drugih lica i učešća u ratovima ili sukobima u stranim državama.
- Smatramo da se doprinos Republike Srbije prije svega ogleda u spremnosti za razmjenu informacija obavještajno-bezbjednosnih službi, jer je od suštinske važnosti da sve države zajedno rade i djeluju u preventivnom smislu - navode u Ministarstvu.
Milić ističe da ne treba praviti paniku oko vojnog djelovanja.
- Većina EU zemalja su članice koalicije protiv ISIS-a, koju vode NATO i SAD, pa već sada vojno djeluju, ali samo iz vazduha. Hrvatska je, iako je NATO i EU zemlja, odbila tu vrstu angažmana i niko je ne sili. Srbija kroz razmjenu informacija može biti sasvim dobar i pouzdan partner - zaključuje Milić.
