Bivši predsjednik opštine Budva, Rajko Kuljača, koji je sa još 12 osoba uhapšen zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja oštetili opštinski budžet za deset miliona EUR, dobio je status svjedoka saradnika i ukinut mu je pritvor.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode Sergej Sekulović, govoreći o institutu svjedoka saradnika u crnogorskom pravosuđu, ocijenio je da se radi o složenoj stvari koja zahtijeva, kako od strane tužilaštva koje inicira, tako i od strane sudskog vijeća koje donosi odluku, izuzetnu stručnost i opreznost.
“ Posebno pri suptilnoj procjeni da li je značaj iskaza za dokazivanje krivičnog djela pretežniji od štetnih posljedica djela koje mu se stavlja na teret”, rekao je on agencije MINA.
Prema riječima Sekulovića, upotreba instituta svjedoka saradnika može biti izuzetno efikasno sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala, ali i mač sa dvije oštrice- ukoliko se izvrši pogrešna procjena podobnosti nekog lica za svjedoka saradnika.
On je ukazao da institut svjedoka saradnika može biti snažno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je potrebno naglasiti i da predstavlja pomoćno ili dopunsko sredstvo.
“Dok bi klasični metodi dokazivanja morali da zadrže primat, kako se i sam zakonodavac opredijelio: ’’član 132: Sud ne može neko lice oglasiti krivim samo na osnovu dokaza dobijenog svedočenjem svjedoka saradnika’’, ukazao je Sekulović.
On smatra da će efikasnija borba protiv raznih oblika organizovanog kriminala sigurno dovesti do češće upotrebe instituta svjedoka saradnika, navodeći da je potrebno i pomenuti da izbor nekog lica da bude takav svjedok mora biti slobodan, pri čemu proaktivni pristup tužilaštva može uticati da učvršćivanje odluke.
"Vrijednost ovog instituta u našem kontekstu imaćemo prilike da provjerimo i kroz praksu, što će omogućiti da se objektivnije prema njemu odredimo”, naveo je Sekulović.
On je ukazao da institut svjedoka saradnika predstavlja novinu u crnogorskom krivično procesnom sistemu i da se se može reći da je samim njegovim unošenjem u ZKP utilitaristička koncepcija pobijedila retributivnu.
Sekulović je naveo da uporedna praksa pokazuje da se upotrebom tog instituta dolazi do rezultata koji su se sa stanovišta društvene korisnosti pokazali opravdanim.
“Iako pravda u određenom stepenu trpi iz razloga što se učinilac krivičnog djela oslobađa od odgovornosti, odnosno odustaje se od krivično pravnog gonjenja u odnosu na svjedoka saradnika (član 129 stav 1:’’ Svjedok saradnik koje je sudu dao iskaz u skladu sa odredbama člana 126 ne može biti gonjen za krivično djelo organizovanog kriminala za koje se vodi postupak’’, dodao je on.
Sekulović je podsjetio da se u članu 125 ZKP-a kaže da državni tužilac može sudu dati predlog da se kao svjedok sasluša pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe koji na to pristane, protiv kog je podnijeta krivična prijava ili se vodi krivični postupak za djelo organizovanog kriminala, ako je izvjesno da će njegov iskaz i dokazi koje pruži sudu znatno doprinijeti dokazivanju tog krivičnog djela i krivice učinilaca ili pomoći otkrivanju, dokazivanju i sprečavanju drugih krivičnih djela kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe.
“I da je značaj njegovog iskaza za dokazivanje tih krivičnih djela i krivice ostalih učinilaca pretežniji od štetnih posljedica krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Predlog iz stave 1 ovog člana državni tužilac može da podnese do završetka glavnog pretresa, a mora da sadrži činjenice i podatke na osnovu kojih će sud donijeti rješenje o određivanju statusa svjedoka saradnika’’, kaže se u Zakonu.
Sekulović je ukazao da ZKP sa pravom sadrži i određene tzv. zaštitne ili ograničavajuće odredbe.
"Svjedok saradnik ne može biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je organizator ili vođa kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe; Ako svjedok saradnik ne da iskaz u skladu sa članom 126 ili ako prije pravosnažno okončanog postupka izvrši novo krivično djelo organizovanog kriminala, državni tužilac će predložiti ukidanje rješenja iz člana 128 stav 1 ovog zakonika i nastaviti krivično gonjenje, odnosno pokrenuti postupak za to i novo krivično djelo’’, navodi se u ZKP-u.
Sekulović je ocijenio da institut svjedoka saradnika tek treba da zaživi u crnogorskoj pravosudnoj praksi, “i prirodno da će pratiti (ne)uspješnost borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.
