Društvo

HAJDUKOVIĆEV "QVADIS": Profesorove čizme od sedam milja

Na Cetinju je prije 100 dana, 7. maja, rođen projekat QVADIS (Quantum Vacuum Astrometric Detection In Solar system). U međuvremenu je imao dvije zapažene svjetske promocije: u Kembridžu i Londonu. Autor projekta, profesor Dragan Hajduković, međutim, smatra da je uz malu pomoć države mogao postići mnogo više. Iako zbog toga osjeća kao da hoda u lancima, profesor je siguran da će uspjeti.
HAJDUKOVIĆEV "QVADIS": Profesorove čizme od sedam milja
Portal AnalitikaIzvor

Već u prvih 100 dana postojanja QVADIS je imao dva „vatrena krštenja“ na vrhunskim naučnim skupovima, profesionalnih astronoma i profesionalnih fizičara. I prvo u Kembridžu  i drugo predstavljanje u Londonu su bili po pozivu organizatora, što je u svijetu nauke vrsta priznanja autoru i njegovom radu.

Rekli bismo, profesore Hajdukoviću, da je "QVADIS" postigao impresivne rezultate, budući da je vrlo brzo uzburkao relevantnu svjetsku naučnu javnost. Kako Vi ocjenjujete protekli period?

"Danas je 100 dana od rađanja projekta QVADIS na Cetinju 7. maja i skoro osam mjeseci od dobijanja Licence za rad Instituta. Tačno je da su rezultati impresivni, ali je isto tako tačno da su ti impresivni rezultati samo mrvica onoga što se moglo postići da smo imali itekako zasluženu podršku države Crne Gore. Kada poredim ono što je urađeno sa onim što je uz malu državnu podršku moglo biti urađeno osjećam se kao čovjek koji ima čizme od sedam milja, a okovan je lancima da ne može da mrdne. Nažalost, Crna Gora je najbolji svjetski proizvođač lanaca za sputavanje.

Da se ne bi stekla pogrešna predstava da je Institut tražio premnogo moram istaći sljedeće. Cilj Instituta je bio da tokom 2016. postane prva i jedina crnogorska naučna ustanova koja ne traži i ne troši ni jedan jedini crnogorski euro, nego se finansira isključivo iz inostranih fondova za nauku. Naravno, u prelaznom periodu od godinu dana itekako nam je bila potrebna crnogorska podrška. Bili bismo zadovoljni da smo jednokratno, dakle jedan jedini put, dobili bar pet posto sume koju, na primjer, CANU dobija svake godine. Ovako, projekat QVADIS je sveden na minimum, a projekti uključivanja mladih crnogorskih naučnika u neke druge međunarodne projekte su potpuno onemogućeni. No, ja sam borac po prirodi i uspjećemo".

Provjera "QVADIS-a"- eksperimentalni podvig

Profesor Hajduković podsjeća da je QVADIS početak novog metoda astronomskih mjerenja koji omogućava da se, sa dosad neviđenom preciznošću, testira postojanje anomalnih gravitacionih polja (tj. odstupanja od postojeće Njutnove i Ajnštajnove teorije gravitacije). Sa sadašnjom generacijom teleskopa i satelita biće moguće detektovati anomalne gravitacione sile do hiljadu milijardi puta slabije od gravitacije na površini naše planete, a sljedeća generacija teleskopa i satelita će omogućiti detekciju  još slabijih anomalnih polja. Takva preciznost je sama po sebi eksperimentalni podvig i vrhunski naučni rezultat, jer će, čak i ako ne detektuje nikakva anomalna polja, postaviti izuzetno stroge granice na moguća odstupanja od “vladajuće” teorije gravitacije.

U okviru projekta “QVADIS”, napominje Hajduković, posmatraće se tzv. binarni transneptunski sistemi, odnosno sistemi na periferiji Sunčevog sistema, koji se sastoje od minijaturne planete i još manjeg satelita koji kruži oko nje. Tipični primjeri su UX 25 i Eris-Dysnomia. Ti su binarni sistemi veoma daleko od Sunca tako da se nalaze u veoma slabom spoljnjem gravitacionom polju; sem toga, zbog veoma male mase mini planete i njenog satelita, unutrašnje gravitaciono polje je takođe veoma slabo. Zbog slabosti spoljnjeg  i unutrašnjeg gravitacionog polja lakše je uočiti eventualne anomalne efekte na orbitu satelita.

..

Zanimljivo je da je metod koji je Hajduković predložio bio praktično "pod nosom" naučnika, ali ga se niko nije sjetio prije nego što ga je crnogorski naučnik predložio kao metod testiranja njegove teorije gravitacionih svojstava kvantnog vakuuma.

Mada je Hajduković bio motivisan traganjem za astronomskim testom njegove teorije, sasvim je jasno da je novi metod i pravac astronomskih mjerenja koji počinje sa projektom QVADIS od vrhunskog naučnog značaja, čak i kada Hajdukovićeva teorija ne bi postojala. Naravno, ukoliko se desi da "QVADIS" potvrdi Hajdukovićevu teoriju, bila bi to nova naučna revolucija, kako su to primijetila i značajna svjetska naučna imena. 

Predstavljanje Projekta u Kembridžu, profesore Hajdukoviću, ako su naše informacije tačne, uvrstilo je "QVADIS" u astrometrijske prioritete. 

"Prvo svjetsko predstavljanje projekta QVADIS (o čemu je već pisano na Portalu RTCG) održano je 6. jula u Njutnovom Kembridžu, mjestu rođenja moderne fizike i teorije gravitacije. Na skupu Astrometry Futures, koji je razmatrao budućnost astrometrije, profesor Mario Gai je predstavio naš projekat rođen na Cetinju. Cetinje-Kembridž, može li se poželjeti ljepša simbolika. Učesnici skupa u Kembridžu su poslije skupa ostali u stalnom kontaktu na izradi „roadmap-a“, to jest vizije daljeg razvoja astrometrije; Vaše informacije su tačne, projekat QVADIS će se naći u najužem izboru astrometrijskih prioriteta".

                                                                                         Antiproton ubija ćelije raka

Dr Hajduković Dr Hajduković "zvijezda" teorijskog dijela skupa na UCL-u

"QVADIS" je, kako smo već kazali, imao zapaženu promociju od 4. do 7. avgusta i na UCL-u (University College London) na kome je održan naučni skup WAG 2015, najznačajniji svjetski skup u oblasti antimaterije i gravitacije. Ovdje treba podsjetiti da je prije 87 godina, Pol Dirak (Paul Dirac) jedan od najvećih naučnika svih vremena, uspio da objedini kvantnu mehaniku sa specijalnom teorijom relativnosti. Brzo je shvatio da iz njegovih jednačina slijedi postojanje onoga što danas zovemo antimaterija. Nepunih pet godina kasnije, Karl Anderson (Carl Anderson) je, proučavajući kosmičke zrake, detektovao antielektrone (često se antilektron zove pozitron). Elektron-antielektron je tako postao prvi poznati par čestica-antičestica. Osam decenija poslije Diraka i Andersona mnogo smo saznali o antimateriji.  Na primjer, u stanju smo da proizvedemo, ne samo pojedine antičestice, nego i atome antivodonika (dok je atom vodonika sistem od dvije čestice proton-elektron, antivodonik čine antiproton i antielektron).  Ispitivani su čak i biološki efekti antimaterije i utvrđeno je da antiprotoni veoma efikasno djeluju protiv ćelija raka; nažalost sadašnja proizvodnja antiprotona je veoma mala, što onemogućava  terapiju raka antiprotonima (Malo je poznato da su u ispitivanju bioloških efekata antimaterije učestvovalo i dvoje crnogorskih naučnika, biolog Sandra Kovačević i fizičar Dragan Hajduković).

Uprkos ogromnom napretku, još ne znamo kakva je gravitaciona sila između materije i antimaterije. Mukotrpni rad na utvrđivanju gravitacionih svojstava antimaterije je započeo, prije skoro tri decenije, pionirskim CERN-ovim projektom PS 200 (u kome je učestvovao i profesor Hajduković) a definitivni eksperimentalni rezultati se očekuju narednih 3-10 godina, zahvaljujući tekućim CERN-ovim eksperimentima ALPHA, AEGIS i GBAR.

       Uspjeh ALPHA eksperimenta ojačao bi poziciju Hajdukovićeve teorije

ALPHA eksperiment (grafički prikaz)ALPHA eksperiment (grafički prikaz)

Upravo je na skupu u Londonu predstavljen najnoviji napredak CERN-ovih eksperimenata ALPHA, AEGIS i GBAR koji konkurišu jedan drugom u naporu da se utvrdi da li antivodonik u gravitacionom polju Zemlje pada dolje ili eventualno “pada gore”, to jest biva odbijen, a ne privučen prema Zemlji. Uporedo s tim eksperimentima, koji su u toku, u pripremi je nekoliko sličnih eksperimenata, umjesto s antivodonikom, s takozvanim pozitroniumom (sistem koji čine elektron i antielektron) i mioniumom (sistem koji čine antimion i elektron). “Eksplozija” broja već odobrenih i planiranih eksperimenata govori o porastu saznanja koliko je važno otkriti tajnu gravitacionih svojstava antimaterije.

U ovom dijelu “zvijezda” skupa je bio eksperiment ALPHA, koji je najdalje odmakao u proizvodnji antivodonika.  ALPHA je već niz godina najuspješniji eksperiment sa antimaterijom u svijetu, a 2010. godine su bili najuspješniji eksperiment iz fizike uopšte. Na osnovu dosadašnjeg napretka,  ALPHA Kolaboracija se nada da će uspjeti da  utvrdi da li antivodonik pada dolje ili gore, prije novog prekida rada CERN-a 2019. godine; time je ALPHA najavila pobjedu u trci s ostalim konkurentima. Eventualni uspjeh eksperimenta ALPHA bi znatno ojačao poziciju potencijalno revolucionarne Hajdukovićeve teorije gravitacionih svojstava kvantnog vakuuma, mada jedino astronomska posmatranja mogu donijeti konačnu potvrdu ili odbacivanje teorije.

U teorijskom dijelu skupa, profesore Hajdukoviću, Vaše je predavanje pobudilo posebnu pažnju. U izvjesnom smislu bili ste zvijezda skupa, budući da Vaša teorija daje odgovore na najkrupnija pitanja astrofizike i kosmologije. Šta možemo očekivati naredne nekolike godine u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici i astrofizici?

"Objasnio sam kako hipoteza takozvanih virtualnih gravitacionih dipola može da razriješi najveće probleme savremene fizike, astrofizike i kosmologije, to jest prirodu onoga što zovemo tamna materija, prirodu onoga što zovemo tamna energija i zašto u kosmičkim razmjerama materija dominira antimateriju. Nakon mene je i profesor Mario Gai takođe održao predavanje po pozivu o projektu QVADIS rođenom na Cetinju 7. maja 2015, što je lijepa simbolika, jer je predavanje u Londonu održano 7. avgusta, tačno tri mjeseca poslije skupa na Cetinju.

Profesor Hajduković s dijelom učesnicika naučnog  skupa u KembridžuProfesor Hajduković s dijelom učesnicika naučnog skupa u Kembridžu

Od nove generacije planiranih eksperimenata koji treba da počnu u sljedeće dvije do tri godine treba istaći eksperiment sa mioniumom (sistem koji čine antimion i elektron) koji je predstavio američki naučnik Daniel Kaplan i eksperiment sa pozitroniumom (kratkoživeći sistem koji čine elektron i antielektron) koji je predstavio britanski naučnik Stefan Hogan (Stephen Hogan).

Ove godine, čast da u završnom predavanju predstavi sadašnje stanje u oblasti antimaterije i gravitacije je pripala francuskom naučniku Patrisu Perezu (Patrice Perez). U svom predavanju, kada je teorija u pitanju, profesor Perez je najviše pažnje posvetio mojoj teoriji bipolarnog kvantnog vakuuma".

Kako su ostale kolege reagovale na Vaše predavanje? 

"Najkraće - reakcije su bile izvanredne i tokom zvaničnog dijela predavanja i u dugom razgovoru poslije završetka konferencije s profesorima Gaetanom Larrichiom, Danielom Kaplanom, Makotom Fujiwarom, Michaelom Holzscheiterom… Bez obzira hoće li budući eksperimenti i astronomska mjerenja potvrditi ili opovrgnuti moju teoriju, ostali naučnici su osjetili i razumjeli da se u svijetu nauke veoma rijetko pojavljuju teorije takve jednostavnosti i elegancije koje jednom jedinom hipotezom objašnjavaju čitav spektar najfundamentalnijih problema. Pokazatelj interesovanja je da sam odmah poslije konferencije dobio dva poziva od učesnika da održim seriju predavanja na njihovim univerzitetima, no o tom potom".

Šta je, po Vašoj ocjeni, novo donio skup u Londonu?

"Fizika prolazi kroz najveću krizu u svojoj istoriji. Prvi razlog su nagomilani problemi na koje ne znamo odgovor (tamna materija, tamna energija, kosmička asimetrija između materije i antimaterije…). Drugi razlog je slom supersimetričnih teorija koje su posljednjih 30 godina bile dominantan i privilegovan kandidat za rješavanje ovih najfundamentalnijih problema fizike, astrofizike i kosmologije. Naučni skup WAG 2015 je snažno ukazao da izlazak iz krize, suprotno svim dosadašnjim očekivanjima,  može biti u razumijevanju gravitacionih svojstava antimaterije. Što je skup više odmicao, a naročito posljednjeg dana u vazduhu se prosto osjećala suzdržana nada naučnika da smo samo nekoliko godina daleko od nove naučne revolucije".(http://indico.cern.ch/event/361413/)

Očekuje Vas i zgusnut kalendar aktivnosti, ali prije svega, kad možemo očekivati prve rezultate?

"Trebalo je da od 17. do 19. maja održim predavanje po pozivu u američkom Hjustonu, ali sam odbio zbog pretrpanosti; u septembru držim predavanja u Rusiji, slijede Indija, Holandija, Kina…

Mada će QVADIS biti realizovan korišćenjem James Webb Space Telescope, čudo tehnike vrijedno skoro devet milijardi dolara, već krajem 2016. i tokom 2017. očekujemo korisna preliminarna mjerenja korišćenjem teleskopa u Čileu (koji su vlasništvo ESO – European Southern Observatory)."

Slavko Đurđić - rtcg.me

Portal Analitika