Prema saznanjima tog lista iz izvora u Prištini, čeka se prva ustavna korekcija, a već sada je potpuno izvjesno da sa neophodnom dvotrećinskom većinom u republičkom parlamentu neće biti nikakvih problema.
Iz krugova veoma bliskih kosovskoj predsjednici Atifete Jahjaga, krajem prošle sedmice Pobjedi je potvrđeno da je "inicijativa sa najvišeg državnog nivoa, pokrenuta još prije više od četiri godine, definitivno uvrštena u ovogodišnje prioritete i samo se čeka na definisanje opsega ustavnih izmjena kako bi se ušlo u završnu proceduralnu fazu" između 15. i 25. decembra
Jesenjim intenziviranjem razgovora o implementaciji Briselskog sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, najkasnije do kraja oktobra definisaće se "paket" rješenja vezan za status srpske manjine i buduće zajednice srpskih opština, što će podrazumijevati naknadne izmjene i dopune Ustava, pa će se paralelno sa tim otvoriti i procedura ustavnog priznanja Crnogoraca.
Ako se Priština i Beograd u Briselu ne saglase oko ustavnog definisanja zajednice, razrješenje crnogorskog pitanja neće se - ako je suditi po sada važećem rokovniku - ponovo odgađati, jer bi se na taj način i pred domaćom i pred inostranom javnošću mogle dovesti u pitanje ne samo spremnost, nego i elementarna ozbiljnost prištinske administracije. Odmah bi se, dakle, prešlo na drugi scenario ustavnih promjena, čiji bi opseg bio bitno sužen, ali bi u tehničkom - a naročito u političkom smislu - relaksirao međustranačku atmosferu unutar parlamenta, pa bi i rasprava i glasanje samo o tom predlogu protekli bez dodatnih tenzija. Prije toga, formalni prijedlog, uoči otvaranja čitave procedure, Vladi i parlamentu najvjerovatnije bi podnijela - predsjednica.
Izvor: Pobjeda
