Predsjednica Upravnog odbora Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević bila je u posljednja dva dana izložena najbrutalnijim uvredama zbog posta na zatvorenoj stranici na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojem je navela da je u toku vaterpolo meča Srbija – Hrvatska navijala za hrvatsku reprezentaciju. Post su „podijelili“ neki od njenih prijatelja na svojim mrežama, a onda su krenuli komentari. Kovačević nije željela da govori o incidentu, dok se iz policije i tužilaštva juče nijesu oglašavali. Psihološkinja Radmila Stupar-Đurišić za Pobjedu kaže da kombinacija nekulture, nevaspitanja, neznanja i pogrešnog tumačenja slobode mišljenja i izražavanja produkuje „obračune“ na društvenim mrežama. - Kao društvo nijesmo obrazovani u mnogim segmentima, pa ni za korišćenje društvenih mreža. Naravno da one služe za slobodno izražavanje mišljenja i da svako ima pravo da slobodno izrazi svoj stav, ali često ne znamo onaj drugi dio - da se svako naše mišljenje, stav, pravo na slobodu izražavanja graniči sa istim takvim pravom druge osobe. To znači da nijesmo potpuno slobodni da na tuđe mišljenje dajemo „sve i svašta“ kao odgovor – objasnila je ona.
Stupar-Đurišić navodi i da građani ne znaju šta su njihova prava, obaveze i dužnosti. - Mi ne znamo da imamo duž- nost da budemo civilizovani, tolerantni, da poštujemo različitosti, ako hoćemo da živimo u civilizacijskom društvu, gdje je sve otvoreno i dostupno - dodala je ona. Naša sagovornica objašnjava da, sa aspekta psihologije, kod osoba koje stoje iza negativnih komentara nema poremećaja ličnosti. - Najlakše je takve ljude staviti u okvire poremećaja ličnosti i ponašanja, ali to, nažalost, nije slučaj. Kažem nažalost, jer bi iz ugla psihologije mnogo lakše bilo da mi možemo da ih dijagnostifikujemo, da im damo poremećaj mišljenja, da bismo onda mogli da ih terapijski tretiramo i ponudimo alternativu, liječenje, psihoterapiju. Međutim, ovo su zdrave osobe kojima samo fali kultura, pristojnost, odnosno obrazovanje i suštinsko shvatanje šta znači sloboda izražavanja – navela je ona. Ona smatra i da je društveni problem to „što smo svi polovično obrazovani“. - To vam je kao u situaciji kada učenici imaju petice i četvorke iz istorije, a ne znaju datume važnih bitaka. Oni obrazovani i fini, ali im fali širina – dodala je Stupar-Đurišić. Online privatnost Luka Radunović iz pokreta Digitalizuj.me objašnjava da se, kada se govori o privatnosti na društvenim mrežama, mogu postaviti isključivo dva pitanja - koristimo li ili ne društvene mreže. - Ukoliko ih koristimo, to znači da smo kliknuli na dugme koje potvrđuje da smo pristali na uslove korišćenja Fejsbuka, a to znači da razumijemo da svaki naš prijatelj sa kojim smo povezani ima priliku da neki naš status ili fotografiju podijeli ili da taj isti sadržaj uslika. Moramo biti svjesni da ta činjenica otvara mogućnost da sve što objavimo na našim nalozima na društvenim mrežama može da postane viralno, to jest da postane vidljivo i podložno sudu šire javnosti – kazao je on. Radunović smatra da toga posebno treba da budu svjesne javne ličnosti, političari, NVO aktivisti, sportisti i osobe koje, na neki način, igraju istaknutu ulogu u društvu. (Pobjeda)
