Sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Zoran Tomić smatra da je odgađanjem usvajanja Zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore propuštena šansa da Crna Gora trajno i precizno reguliše upravljanje priobaljem Crnogorskog primorja u interesu građana i razvoja države.
-Sadašnji zakon o morskom dobru je na snazi još od 1992. godine i bilo ga je neophodno inovirati jer se izmijenio pravni sistem, donijeto je niz novih zakona - državnoj imovini, svojinsko-pravnim odnosima, obligacionim odnosima, koncesijama, uređenju prostora i izgradnji objekata, lukama, moru... Osim toga, usvajanje zakona je bila i međunarodna obaveza Crne Gore jer je postala potpisnica Protokola o integralnom upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja, koji je prateći protokol Barselonske konvencije, ističe Tomić, koji je bio rukovodilac tima za pripremu Prijedloga zakona o morskom dobru.
Tomić nije želio da spekuliše zbog čega je Prijedlog zakona o morskom dobru bio „zaboravljen“ u ladicama Skupštine, iako je svojevremeno podržan na Vladi i matičnom Odboru Skupštine.
Stavljanje na dnevni red je bilo u nadležnosti vrha parlamenta. Ali, zaista se dugo čekalo. Prijedlog zakona je na Skupštini razmatran na sjednici koja je počela 16. jula ove godine, dvanaest mjeseci nakon što je pravnu usaglašenost sa Ustavom i zakonima konstatovao Odbor za zakonodavstvo, kaže Tomić.
Zakon je dugo pripreman, zašto?
TOMIĆ: Da, pripreme su trajale dugo jer smo htjeli da mnogo problema riješimo u interesu i države i građana. Priprema predloga zakona i njegovo razmatranje na posljednjoj sjednici Skupštine Crne Gore je trajalo više godina. Vlada Crne Gore je na sjednici još marta 2011. godine utvrdila Nacrt zakona sa programom javne rasprave, a javna rasprava je trajala od polovine novembra do polovine decembra iste godine.
Je li tokom rasprave zaista mogla javnost da se upozna sa svim detaljima?
TOMIĆ: Apsolutno. Podsjetiću da je Nacrt zakona objavljen na sajtu Ministarstva i e-uprave, u dnevnim novinama „Pobjedi“. Organizovana su organizovana su tri okrugla stola: u Baru - za opštine Bar i Ulcinj; u Budvi - za opštine Budva i Tivat; u Kotoru - za opštine Kotor i Herceg Novi. Podsjetiću i da je u Ministartsvu održan stručni okrugli sto a na javnim raspravama je učestvovao 151 učesnik, pismeno je dosatavljeno još 26 mišljenja. Prijedlog zakona je upućen Vladi Crne Gore još u decembru 2011. godine ali tada nije bio razmatran.
Učinili smo zaista sve da se ovaj važan zakon predstavi javnosti, jer smo bili svjesni koliko je to bitno za razvoj Crne Gore. Ministar Gvozdenović je - kao jedan od osnovnih prioriteta nakon dolaska na mjesto ministra - stavio donošenje ovog zakona, odnosno donošenje preciznih i jasnih rješenja. Zato je i formirao široku i brojnu inter-resorsku radnu grupu sa zadatkom da pripremi Prijedlog zakona. Konačno, Vlada Crne Gore je decembra 2013. godine jednoglasno utvrdila Prijedlog zakona o morskom dobru i on je u januaru 2014. godine upućen Skupštini Crne Gore na donošenje. Matični odbor je u februaru predložio Skupštini Crne Gore da usvoji Predlog zakona, dok je Odbor za zakonodavstvo početkom jula 2014. konstatovao da je u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom i predložio Skupštini da usvoji Prijedlog zakona...
Zbog čega je parlament toliko otezao da se zakon uvrsti na dnevni red Skupštine?
TOMIĆ: Na to pitanje ne mogu da odgovorim, stavljanje na dnevni red je bilo u nadležnosti vrha parlamenta. Ali, zaista se dugo čekalo. Prijedlog zakona je na Skupštini razmatran je tek na sjednici Skupštine koja je počela 16. jula ove godine, godinu nakon što je pravnu usaglašenost sa Ustavom i zakonima konstatovao Odbor za zakonodavstvo. Svi pristigli amandmani na Predlog zakona o morskom dobru su razmatrani i stav po njima je jednoglasno prihvaćen na sjednici Vlade Crne Gore održanoj 30. jula.
Koje su najvažnije novine bile predviđene?
TOMIĆ: Više je značajnih odredbi kojima se rješavaju uočeni problemi i rješavaju određene nedoumice: precizno se definiše što je morska obala a što morsko dobro, a posebna Vladina uredba je trebala da definiše bliže kriterijume, dinamiku i faze realizacije utvrđivanja granica morske obale i morskog dobra. Prijedlog zakona precizno rješava nedoumice kod svojinskih prava na morskom dobru, koje su bile predmet i različitog tumačenja sudova. Istovremeno, integrisane su osnovne odredbe Protokola o integralnom upravljanju Sredozemljem. Zatim, predviđeno je i osnivanje Agencije za upravljanje morskim dobrom, čime je obezbijeđeno transformisanje sadašnjeg javnog preduzeča; uspostavljaju se principi zaštite morskog dobra i Služba zaštite, jasno je određena namjena sredstava dobijenih koncesijom i zakupom morskog dobra...
Novi zakon i njegova implementacija trebali su da obezbijede novu granicu morske obale, koja kao prirodno bogatstvo ne može biti u privatnoj svojini, osim u slučaju postojanja stečenih prava i koja je, kao i samo morsko dobro, trebala da bude znatno uža od sada utvrđene. Da podsjetim, važećim Zakonom o morskom dobru, morska obala je kopno do koje dopire najveći talas za vrijeme najjačeg nevremena i još najmanje šest metara, dok je po Predlogu zakona to bio najveći talas i još šest metara, dok su definisani i slučajevi kad ona treba da bude i uža od navedene.
Mislite na problem priobalja kod Ulcinja?
TOMIĆ: Ovim bi se izvršilo znjačajno smanjenje dubine obale, posebno na teritoriji opštine Ulcinj, gdje ona iznosi i preko 1,5 km u dubinu kopna. Jasno su trebali da se utvrde: obalna linija, linija morske obale i kopnena granica morskog dobra. Time bi se obezbijedilo, nakon sprovođenje odredbe o upisu u katastar, da se tačno zna što može biti u privatnoj svojini a što ne može jer se radi o prirodnom bogatstvu. Suženjem obuhvata morskog dobra, obezbijedilo bi primjenu Zakona o legalizaciji neformalnih objekata, nakon njegovog usvajanja.
Na Prijedlog zakona su dati brojni amandmani, što su bile suštinske primjedbe i koliko amandmana je prihvaćeno?
TOMIĆ: Ministarstvo je dobijalo više zahtjeva za izmjenu i dopunu Predloga zakona od strane lokalnih samouprava, NVO organizacija, advokatskih kancelarija, pojedinih investitora... U prethodnih par mjeseci, na predlog Ministarstva, održani su sastanci sa skoro svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, a upoznati su i sa amandmanima na Predlog zakona i pozvani za nastavak razgovora i predlaganje amandmana. Svaki amandman je raspravljen na sjednici matičnog odbora i u dobroj konstruktivnoj atmosferi došlo se do zajednički prihvatljivih rješenja i Predlog zakona je, kao što znate, dobio podršku poslanika prilikom glasanja u načelu.
Od poslanika je dobijen veliki broj amandmana – 92, iako je bilo mnogo preklapanja amandmana. Vlada je prihvatila 31 amandman, od kojih skoro polovina opozicionih poslanika, čime je Vlada pokazala spremnost da prihvati svaki opravdani amandman u cilju stvaranja uslova da se zakon usvoji. Na žalost, prilikom glasanja o Predlogu zakona u pojedinostima došlo je do usvajanja jednog broja amandmana koji su doveli do nekonzistentnosti predloženih rješenja i pitanja mogućnosti primjene ovog važnog zakona u praksi. Zato je ministar Gvozdenović je povukao Predlog zakona iz dalje procedure, jer se urušavao logički sistem i duh zakona.
Bilo je na Skupštini dosta priče o svojinskim pitanjima...
TOMIĆ: Svojinska pitanja su od posebne važnosti. Član 25 u potpunosti garantuje stečena prava i zbog toga ću ga citirati: „Na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima ne može postojati pravo svojine ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu. Ovim zakonom ne dira se u pravo svojine ni druga stvarna prava na nepokretnostima na morskoj obali i drugim djelovima morskog dobra, stečena u skladu sa propisima do dana stupanja na snagu ovog zakona. Ako u postupku ostvarivanja prava iz stava 2 ovog člana nije donijeta pravosnažna odluka, stvarnim pravom na nepokretnostima smatra se i pravo stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona. U slučaju iz st. 2 i 3 ovog člana, ne dira se u svojinska prava i pravo nasljeđivanja.“
Moram da napomenem da su o privatnoj svojini na morskoj obali, odnosno morskom dobru, postojale dileme i kod sudova, pa je prvo Građansko odjeljenje Vrhovnog suda, a nakon toga krajem maja i sam Vrhovni sud je dao načelni pravni stav o raspolaganju zemljištem na morskom dobru. Smatramo da je rješenje iz člana 25 u potpunosti riješavalo pitanje postojanja privatne svojine na morskoj obali i morskom dobru, odnosno pitanje stečenih prava. Ona bi u potpunosti bila zaštićena!
Značajno je napomenuti da je predloženim tekstom bilo izvršeno smanjivanje obuhvata morskog dobra u dijelu rijeke Bojane, tako da je umjesto cijelog toka rijeke Bojane, bilo predviđeno da morsko dobro obuhvati samo ušće rijeke Bojane (od početka ostrva Ade Bojane). Bilo je obezbijeđeno i da skupštine primorskih opština mogu planski uređivati dio područja koje će nakon utvrđivanja nove (uže) granice morskog dobra ostati izvan morskog dobra. Takođe, bilo je predviđeno da dva predstavnika primorskih opština na predlog skupštine primorske opštine budu u Državnoj komisiji koja će utvrditi predlog granice morske obale i morskog dobra, kao i da Vlada, prije utvrđivanja tih granica, dobije mišljenje skupštine primorskih opština na predložene granice. Pošto Vlada vodi unutrašnju i vanjsku politiku, ocjenjujemo da su bila predložena konzistentna rješenja: da Vlada osniva Agenciju za upravljanje morskim dobrom, bira Savjet Agencije i daje saglasnost na izbor direktora, da Vlada donosi godišnji program i usvaja izvještaj o realizaciji programa i finansijske izvještaje, dok je određeno da - zbog značaja morskog dobra - petogodišnji program razvoja morskog dobra donosi Skupština Crne Gore.
Može li se očekivati da ponovo predložite zakon?
TOMIĆ: Kao jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva i dalje će biti donošenje Zakona o morskom dobru. Čim se stvore uslovi predložićemo Predlog zakona Vladi na utvrđivanje.
Mislili smo da će donošenjem ovog Zakona na ovoj sjednici Skupštine biti obezbijeđeni uslovi za njegovu ubrzanu primjenu, ali izgleda da nije svima stalo da se ova pitanja urede na kvalitetan i precizan način.
Predrag ZEČEVIĆ
