Politika

Kandidati za poslanike smatraju da treba omogućiti preferencijalno glasanje

Kandidati za poslaničke funkcije, njih 79 odsto, smatra da u postojećem izbornom sistemu treba omogućiti preferencijalno glasanje, pokazalo je istraživanje „Komparativno ispitivanje kandidata za poslanike“, koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Kandidati za poslanike smatraju da treba omogućiti preferencijalno glasanje
Portal AnalitikaIzvor

Istraživanje je sprovedeno od maja do juna, a obuhvatilo je 20 odsto ukupnog broja kandidata za poslanike na parlamentarnim izborima 2012. godine, uz učešće kandidata parlamentarnih partija od 30 do 40 pdsto.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je ohrabrujući podatak da 79 odsto kandidata za poslaničke funkcije smatra da treba omogućiti preferencijalno glasanje.

 „To znači da su poslanici, na neki način, ojačali svoje samoupouzdanje sa jedne strane, a možemo ga tumačiti i da su bili pod uticajem nečega što oni smatraju da je željeni odgovor. To u svakom slučaju znači da se stvara klima među građanima i poslanicima da treba promjeniti izborni sistem i omogućiti biračima da mogu zaokružiti konkretno ime i prezime kandidata za poslaničku funkciju“, rekao je Vujović u PR Centru.

On je naveo da 38 odsto ispitanika smatra da procedure nominiranja kanadidata za poslanike treba zakonom regulisati, dok njih 27 odsto se izjasnilo da procedure izbora rukovodstava u političkim strankama treba takođe na taj način regulisati.

„54 odsto kandidata za poslaničke funkcije se izjasnilo da bi za Crnu Goru najbolja bila za razvoj demokratije kombinacija većinskog i proporcionalnog sistema, dok se za proporcionalni sistem izjasnilo 21 odsto, a za većinski izborni sistem 11 odsto“, kazao je Vujović.

Kako je dodao, 53 odsto ispitanika se izjasnilo da Crna Gora treba da zadrži sadašnji status jedisntvene izborne jedinice.

Direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, Ana Selić je, govoreći o političkoj kampanji kandidata za poslanike, kazala da rezultati istraživanja pokazuju da su odluku o kandidaturi donijeli samo u jednoj trećini slučajeva, dok je 67 odsto ispitanika bilo podstaknuto od nekoga da se kandiduje.

„Od ovih 67 odsto ispitanika koji su odlučili da se kandiduju, čak 88 odsto je bilo podtsaknuto od nekoga unutar stranke, dok je 41 odsto izjavilo da su bili podstanuti od porodice ili prijatelja“, navela je ona.

Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da je najviše uticaja na odluku o kandidaturi imalo stranačko rukovodstvo - u 43 odsto slučajeva, dok su u 22 odsto slučajeva to imali članovi stranke iz izborne jedinice na lokalnom nivou.

„Kada govorimo o predlaganju kandidata za poslanike, odluku o nominaciji kandidata u 71 odsto slučajeva donosi Glavni odbor stranke, u 17 odsto Predsjedništvo, u sedam odsto slučajeva predsjednik stranke, a opštinski odbor samo u četiri odsto slučajeva“, navela je Selić.

Kako je kazala, 74 odsto ispitanika su već bili stranački funkcioneri u momentu u kojem su se kandidovali, dok je 26 odsto su samo bili članovi stranke.

„Kada govorimo o socijalnim mrežama, iako u poslednje vrijeme primjećujemo značajan porast njihovog korištenja za promociju kandidata, ova sredstva su manje zastupljena, a vodeću ulogu ima Facebook sa 18 odsto ispitanika koji su se reklamirali putem te društvene mreže“, rekla je Selić.

Kako je navela, 55 odsto ispitanika nije odgovorilo na pitanje koliko su ličnog novca izdvojili za kampanju.

Koordinatorka projekta, Dubravka Popović, kazala je da je su kandidati odgovarali na pitanje da li smatraju da je članstvo u Evropskoj uniji dobra stvar, loša ili ni dobra ni loša.

„81 odsto slučajeva kandidati su smatrali da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji dobra stvar, 16 odsto kandidata je smatralo da nije di dobra ni loša stvar, dok je dva odsto smatralo da je loša stvar“, navela je ona.

Popović je kazala da je primjetna razlika između vladajuće koalicije i opozicije kad je u pitanju odgovor „ ni jedno ni drugo“, pojašnjavajuči da je iz vladajuće koalicije je bilo dva neopredijeljena kandidata, dok je u opozicionim partijama bilo njih 24.

Istraživanje je sprovedeno u okviru međunarodnog naučno-istraživačkog projekta “Balkanska komparativna studija izbora: uticaj personalnog glasanja na unutarpartijsku demokratiju”, čiji je nosilac CeMI.

Ovaj projekat se realizuje u okviru Regionalnog programa za promociju istraživanja na Zapadnom Balkanu (RRPP), koji sprovodi Univerzitet u Friburgu uz podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju.

Tekst i foto: prcentar.me

 

Portal Analitika