Multitasking: “Naš mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo u potpunosti da budemo fokusirani u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju više stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, što uzrokuje brže trošenje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao što je čitanje mejla tokom obavljanja nekog zadatka može da smanji vaš IQ za 10 poena”, navodi neurolog Erl Miler sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu.
Kozumirate veliku količinu masne hrane: Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, hljeba namazanog puterom ili prženih jaja utiče negativno na funkciju dopamina u mogzu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. Istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osjećanja i depresije kod pacova i drugih životinja.
Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu: Imati u svakom trenutku na raspolaganju neograničen izvor informacija može da bude i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utiče na dio mozga zvan hipokampus, zadužen za skladištenje nove memorije. Istraživanje Univerziteta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vrijeme znatno skloniji pamćenju toga gdje smo uskladištili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.
Jedete suviše voća: UCLA istraživanje iz 2012. godine, sprovedeno na pacovima, pokazalo je da fruktoza – prosti šećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, efikasno usporava rad mozga tako što ometa insulin, zadužen za pretvaranje šećera u energiju neophodnu za pravilno funkcionisanje mozga. Ovaj efekat poništava konzumiranje omega-3 masnih kisjelina kojom je bogato ulje lana, kao i oskuša, haringa i pastrmka.
Suviše gledate televiziju: Iako za to još uvijek ne postoji sasvim pouzdan dokaz, naučnici smatraju da nas gledanje TV rijaliti emisija i drugog programa sličnog sadržaja, zaglupljuje u velikoj mjeri. U austrijskom istraživanju u kojem je učestvovala 81 osoba, naučnik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rješavali testove oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono što vidimo u čujemo oblikuje naše ponašanje. Drugim riječima – ono smo što gledamo.
Džet leg i druge vrste poremećaja: Svakom ko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osjećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, naučnici zaravo smatraju da ovaj efekat traje nekoliko nedjelja.
Žvakanje žvake: Donedavno je žvakanje žvake predstavljalo dobur stvar, u neurološkom smislu – u pitanju je fizička vježba koja povećava dotok krvi u mozak i poboljšava kognitivne funkcije obezbjeđujući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment ‘bacio je u vodu’ ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo učesnike u učenju i rješavanju problema.
Izvor i foto: b92.net
