On je kazao da je zakonodavstvo o javnim nabavkama nepotpuno, neodređeno i nekoherentno i da je obmanjujuća krilatica da imamo dobre zakone, a da je jedini problem njihova nedovoljna primjena.
„Građani moraju da kontrolišu trošenje državnog novca“, rekao je Koprivica.
On je dodao da je praksa da iz zakonskih rupa iskaču koruptori i kartelisti, a nakon toga identitetski preduzetnici svojim repertoarom zatrpavaju zakonske rupe.
„Nepotpuno zakonodavstvo o javnim nabavkama je strateška orijentacija upravljača javnim resursima. Nepotpuno zakonodavstvo je osnov ekonomije dosluha. Javni resursi se ne raspoređuju prema prioritetnim potrebama, već prema dosluhu javnih naručilaca i ponuđača, a nepoznanice su pravna intervencija za slučaj zloupotreba u postupku javnih nabavki i sveobuhvatna analiza stepena konkurentnosti postupaka javnih nabavki, odnosno da li samo mali broj ponuđača dobija vrijedne ugovore i kakav je karakter njihovog međusobnog nadmetanja. Opravdana su pitanja zašto nema sankcija za kršenje propisa o javnim nabavkama i zašto je zabrinjavajuće mali broj ponuđača po jednom tenderu“, isatakao je Koprivica.
On je saopštio da loše zakonodavstvo služi mnogostrukim i mnogostranim obračunima vlasti sa političkom konkurencijom i budućim generacijama koje će plaćati današnji potrošački ekspanzionizam javnih zvaničnika.
„Nedorečeno i nepotpuno zakonodavstvo omogućava repriziranje dosluha u dugom vremenskom razdoblju. Građanski nadzornik bio bi obavezan u svim vrijednim postupcima javnih nabavki, ali i u onim specifičnim postupcima koji umanjuju konkurenciju i daju diskrecioni prostor javnom naručiocu. Za građanskog nadzornika treba imenovati fizička lica sa neophodnim stručnim znanjem, kao i pravna lica, nevladine organizacije, udruženja koja se bave javnim nabavkam, institucionalnim pitanjima, antikorupcijom, problemom sukoba interesa. To moraju biti osobe nepovezane sa javnim naručiocem i političkim partijama“, naveo je Koprivica.
On je dodao da bi zakonom trebalo definisati način sastavljanja liste građanskih nadzornika nakon javnog poziva nadležnog državnog organa i precizne kriterijume za njihovo imenovanje u postupcima koje bi nadzirali.
„Građanski nadzornik mora imati ovlašćenja da ostvari potpun uvid u tok postupka, u sve akte i dokumentaciju i komunikaciju između javnog naručioca i ponuđača. Takođe, morao bi sa ima ovlašćenje da prisustvuje svakoj radnji u postupku, traži pojašnjenja, inicira pravnu intervenciju, ali i obavezu da podnese detaljan izvještaj o nadzoru i nalazima instituciji narodnog predstavništva, nadležnim organima i javnosti, uz pravo da ostvari razumnu nagradu iz neutralnog državnog fonda“, rekao je Koprivica.
Koprivica je kazao da, osim nedostatka brojnih antikartelnih i antikoruptivnih mehanizama, u zakonodavstvu nedostaje institut građanskog nadzora javnih nabavki, prisutan u pravu zemalja koje su odlučno krenule u borbu protiv korupcije.
„Politika mora otvoriti vrata antikorupcije svim činiocoma društva, jer korupcija kod nas nije samo politički, već najširi društveni i kulturni problem. Građanski nadzornik javnih nabavki doprinio bi političkoj i privrednoj neutralnosti sistema javnih nabavki, odnosno nepristrasnoj proceduri koja neće pogodovati unaprijed odabranoj privrednoj i političkoj eliti. Pobjeda se mora steći nadmetanjem sa konkurentima, a ne dosluhom sa javnim naručiocem“, istakao je Koprivica.
Naglasio je da građanski nadzor javnih nabavki ima puno pravno, ekonomsko i moralno opravdanje.
„Prvo, doprinosi uključivanju širih društvenih snaga u antikoruptivnu djelatnost ne bi li se napravila kontrateža razgranatim punktovima korupcije. Drugo, smanjio bi informacionu maglu, što je neophodno za primjenu principa odgovornosti. Treće, složenost sistema ne bi više odvraćala pažnju onih čija se sredstva troše. Četvrto, smanjio bi se moralno nedopustiv raskorak između onih koji troše javna sredstva i onih u čije se ime navodno troše javna sredstva, odnosno građana. Građanski nadzor bi podigao troškove pravljenja dosluha, a danas sudionici dosluha podižu troškove svim građanima. Demokrate su za zdravu i produktivnu konkurenciju, a ne za ekonomiju dosluha“, kazao je Koprivica.
