Suština uticaja visoke temperature na organizam je povećani gubitak tečnosti i pokušaj organizma da se zaštiti tako što pokušava da se “hladi” pomoću širenja krvnih sudova na koži Posljedica ovih, u osnovi fizioloških procesa, jeste pad pritiska kao rezultat gubitka elektrolita i pad pritiska zbog “raspoređivanja” krvi u, sada, proširenim krvnim sudovima. Ukoliko je temperatura spoljašnje sredine približno ista ili ista kao temperatura tijela (36,5°C), jedini mehanizam odavanja toplote je evaporacija. – znojenje. Samo po sebi, znojenje ne snižava tjelesnu temperaturu, već je isparavanje znoja sa površine kože proces kojim se postiže hlađenje organizma. Izlučivanje znoja nekad može biti i do 2 litra za sat vremena što predstavlja ogroman stres za organizam koji vodi u dehidraciju i druga ozbiljna zdravstvena stanja kao što su : sunčanica, toplotna iscrpljenost i toplotni udar.
Sunčanica nastaje usljed dužeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka. Simptomi se razvijaju nakon 6- 12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu, a ispoljavaju se u vidu malaksalosti, vrtoglavice, jake glavobolje, mučnine, povraćanja, teškog disanja, ubrzanog pulsa i nesvjestice.
Toplotna iscrpljenost se javlja nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kad znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita, pa ukoliko se ne nadoknade nastupa: iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna.
Toplotni udar je najozbiljniji poremećaj kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu zbog čega tjelesna temperatura raste i do 40˚C i više. Karakteristična je crvena i suva koža zbog prestanka znojenja čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma. Ostali simptomi su isti kao kod sunčanice samo jače izraženi.
Ako su prisutni simptomi koji ukazaju na toplotni udar, odmah pozvati hitnu pomoć, ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu. Dok se čeka medicinska pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto i rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom.
Da ne bi došlo do komlikacija dehidracije i ozbiljnog ugrožavanja zdravlja, potrebno je pridržavati se savjeta i preporuka koje su izdala stručna lica. Preporuke koje važe za svo stanovništvo, tokom perioda visokih temperature su sljedeće :
- Izbjegavati boravak tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 – 17 sati.
- Izbjegavati težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada se preporučuje pravljenje češćih i kraćih pauza radi osvježenja.
- Redovno unositi dovoljne količine tečnosti , i uz sebe uvijek imati vodu za piće.
- Izbjegavati alkohol, gazirana i previše zaslađena pića, ne pretjerivati sa unosom kofeina.
- Tuširati se mlakom vodom više puta na dan.
- Jesti češće, manje obilne, lagane obroke u vidu povrća, žitarica i voća.
- Izbjegavati masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše.
- Održavati temperature prostorija u kojima se boravi ispod 32˚ u toku dana i ispod 24˚ u toku noći.
- Pri izlasku nositi šešire širokog oboda i sučane naočare, zaštiti se kremom sa zaštitnim faktorom.
- Nositi svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala.
Obzirom da je odgovor na izlaganje visokim temperaturama individualan, neke osobe su osjetljivije i zdravstvene posljedice su kod njih teže. U tu grupu spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, stari ljudi. Praćenje zdravstvenog stanja kod ovih osoba se obavlja sa posebnom pozornošću i uz konsultaciju sa ljekarima koji inače prate njihovo stanje.
