Profesor je za Danas govorio o klimatskim promjenama kao o globalnim promjenama i njihovom uticaju na poplave, suše, klizišta i poplave.
Prošlogodišne poplave u Srbiji bile su lokalna manifestacija posljedica globalnih promjena, a prevencija katastrofa i ublažavanje njihovih posljedica postaje prioritet na najvišim političkim nivoima i u medunarodnim organizacijama, rekao je Simonović, koji je u Beogradu održao predavanje povodom izlaska publikacije "VODE SRBIJE - u vremenu prilagodavanja na klimatske promjene".
Publikaciju je izdala Agencije za zaštitu životne sredine.
Simonović je rekao da postoji velika saglasnost u tome da će klimatske promjene izazvati veću učestalost ekstremnih posljedica kao što su poplave, suše, klizišta i požari.
Razlog zašto umjesto o klimatskim promjenama govori o globalnim, je što se modifikacijom hidrološkog ciklusa mijenjaju fizički uslovi u kojima se voda formira i zatim to diktira promjenu uslova pod kojima treba tom vodom upravljati, rekao je profesor.
Kao primjer je naveo činjenicu da se globalna temperatura mijenja i da je, kako kaže, očigledno u porastu.
"Ako uporedimo površinu Arktika pod ledenim pokrivačem iz septembra 1979. i 2012, smanjenje površine pod ledom iznosi otprilike 30 odsto, a to znači da je za 23 godine na Arktiku nestala trećina površine pod ledom", rekao je Simonović.
On je dodao da je na predavanju pokazao sliku ulovljenog belog medveda 2006. godine na sjeveru Kanade koji nije bio bijeli medvjed, nego mješavina bijelog medveda i grizlija.
Kada je ulovljen, uradena je DNK analiza i konstatovano je da je to već druga generacija mješavine izmedu grizlija i polarnog medvjeda, a te dvije vrste nikada nijesu dijelile oblast u kojoj su živjele.
"Lovci i stanovnici sjeverne Kanade već imaju ime za ovog medvjeda, on se zove grolar - grizli i polar, nova vrsta koja je nastala promjenom uslova u regionu", kaže Simonović.
Prema njegovim riječima, izazov u upravljanju vodnim resursima je upravljanje sistemom, kroz pojedince, organizacije i društvo u okviru životne sredine, tako da se postigne najbolji mogući rezultat.
On precizira da do sada u Srbiji ne postoji takav opšti model za upravljanje vodnim resursima i da Publikacija VODE SRBIJE... predstavlja prvi, značajan korak u pravcu iznalaženja pravog upravljačkog modela i identifikacije uslova za njegovu primjenu u vodoprivrednim aktivnostima u Srbiji.
List takođe navodi da su u Srbiji od 2000. godine od prirodnih nepogoda najučestalije bile poplave (53 odsto) i ekstremne temperature (27 odsto), zatim slijede zemljotresi (13 odsto) i epidemije (sedam odsto).
Prema jednom međunarodno komparativnom (GAIN) indeksu koji pokazuje koliko je pojedina država osetljiva na klimatske promjene i koliko su vlast, društvo i ekonomija te zemlje u stanju da se nose sa globalnim rizicima, Srbija se nalazi na 58. mestu po osjetljivosti i 73. po spremnosti da odgovori na globalne neizvjesnosti.
Medu prvih deset su sve skandinavske države, a tu su i Velika Britanija, SAD i Njemačka.
izvor: BLIC
