Da bi za Cetinje bilo obezbijeđeno milion kubika vode godišnje, treba ispumpati pet puta više vode, i takvo stanje je, kaže on, konstantno posljednjih 20 godina.
„U sistemu gdje postrojenja moraju da rade 24 časa, 365 dana u godini, da bi se obezbijedilo koliko-toliko uredno snabdijevanje, pumpe se pet puta više habaju. Kada tome dodamo problem snabdijevanja električnim energijom, zbog stalnih kvarova na mreži, na što mi ne možemo da utičemo, sasvim je normalno da se dešavaju obustave vode“, kazao je Ražnatović.
Ražnatović je na čelu Vodovoda od marta 2012. godine. Za to vrijeme urađena je studija izvodljivosti za rješavanje problema vodosnabdijevanja.
„Studija, za čiju izradu je 170.000 eura donirala Delegacija EU u Crnoj Gori, završena je u januaru 2013. godine i prepoznala dva nivoa rješenja problema: hitne mjere i rekonstrukciju i zamjenu postojeće sekundarne mreže“, rekao je Ražnatović.
Hitne mjere podrazumijevaju nabavku i ugradnju digitalnih vodomjera kako bi se eliminisalo paušalno obračunavanje potrošnje, zbog kojeg Vodovod gubi više od 120.000 eura godišnje, kao i da se utvrde precizni gubici na mreži.
Takođe je predviđena i nabavka mašine za održavanje mreže i izmješten dio transportnog cjevovoda u trupu magistralnog puta CetinjeBudva, u industrijskoj zoni. Hitne mjere podrazumijevaju i nabavku i ugradnju integralnog informacionog sistema.
Tokom ljetnjih mjeseci, kada je zbog visokih temperatura povećana potrošnja vode, najmanji ispad električne energije ili defekt na pumpnom postrojenju utiče na redovnost snabdijevanja.
„Tokom posljednjih dana česte su obustave vode u večernjim satima, od 21 ili 22 časa, da bi se dopunili rezervoari. U toku dana ulazi u rezervoare su oko 150 litara u sekundi, a izlazi 220, pa ne treba biti dobar matematičar i zaključiti da se rezervoari u toku dana brže prazne nego što se pune. Zato je neophodna večernja obustava kako bi se rezervoari dopunili“, pojasnio je Ražnatović.
