Odgovor na pitanje zašto smo agresivni kada smo gladni leži u procesima koji se odvijaju u vašem organizmu kada mu je potrebna hrana.
Ugljeni hidrati, proteini i masti, kao i sve što jedete, varenjem se pretvara u proste šećere (poput glukoze), amino kisjeline i slobodne masne kisjeline. Ovi nutrijenti prolaze kroz naš krvotok i dopremaju se do organa i tkiva koji ih koriste za energiju.
Kako vrijeme od vašeg posljednjeg obroka prolazi, količina nutrijenata koji cirkulišu krvotokom počinje da opada. Ako nivo glukoze mnogo opadne, vaš mozak će to protumačiti kao “situaciju opasnu po život”.
Naime, za razliku od većine organa i tkiva u našem tijelu, mozak zavisi isključivo od glukoze.
Vjerovatno ste već primijetili da se teško koncentrišete kad ste gladni ili ste recimo nespretni.
U takvim okolnostima čovjek teško slijedi društveno prihvaćene norme ponašanja i lako “plane” na druge.
To se dešava zato što mozak šalje instrukcije nizu organa u vašem organizmu da otpuštaju hormone koji povećavaju nivo glukoze u krvotoku. Četiri glavna hormona za regulaciju glukoze su: hormon rasta koji luči hipofiza, glukagon koji luči pankreas i adrenalin i kortizol koji potiču iz nadbubrežne žlijezde.
Posljednja dva hormona su hormoni stresa koji se u organizam luče pri svim stresnim situacijama, a ne samo uslijed gladi.
S druge strane, glad može biti povezana s bijesom i zato što su ova osjećanja pod kontrolom istih gena. Proizvod takvog jednog gena je neuropeptid Y, prirodna hemikalija koju mozak luči kad ste gladni. Ona stimuliše proždrljivost, jer djeluje na niz receptora u mozgu, ali i agresivnost. Tako osobe sa visokim nivoom neuropeptida Y u cerebralnoj tečnosti takođe pokazuju visok nivo impulsivne agresivnosti.
Njima je potrebna hrana koja je bogata nutrijentima, a nema previše kalorija.
Snažan osjećaj gladi obično vas neće držati dugo, zato što se tijelo “snalazi” i pronalazi druge izvore glukoze. Kada počne da razlaže sopstvene naslage masti u potrazi za energijom, neke od njih pretvaraju se u ketone, proizvod metabolizma masti. Ketoni služe da drže vaše napade gladi pod kontrolom, jer mozak može da ih koristi kao gorivo umjesto glukoze.
Na poslijetku, treba da znate da neke teške situacije treba rješavati posle, a nikako prije jela.
Izvor i foto: b92.net
