U gradu pod Lovćenom je juče otrovano nekoliko pasa o kojima brine pomenuto društvo, a među njima i jedna skotna kuja.
Prema riječima sagovornice Portala Analitika psu su uginuli u najvećim mukama jer je za njihovo trovanje najvjerovatnije korišćen pesticid koji je dostupan i vrlo lako se može kupiti u bilo kojoj poljoprivrednoj apoteci.
„21.vijek – Cetinje, grad koji očekuje da bude na listi UNESCO-, koji poslije 100 godina priče očekuje istorijsku žičaru, koji se diči kulturom i nekadašnjim bitnim herojskim događajima - ovako rješava viškove pasa po ulicama, jer Bože moj, još se u našoj kužini ne gotovi pseće meso“, objašnjava Milanović i dodaje da su ovog puta „kolateralna šteta“ bila dva šteneta i skotna kuja izuzetno blage naravi.
Predstavnica DZZŽ „Feniks“ kaže da su problem životinja na Cetinju i trovanje koje se desilo nešto što je bilo za očekivati, te da se Opština ne pridržava Zakona o zaštiti dobrobiti životinja koji je donijet još 2008. godine.
„Po tom Zakonu još 2012. godine je trebalo da se, u okviru svake lokalne zajednice, naprave prihvatilišta za bezdomne životinje. Problem napuštenih životinja je prisutan i na cetinjskom području. Životinja ima mnogo, u pitanju je situacija koju prave sami ljudi ostavljanjem i napuštanjem životinja. Ovaj problem se može riješiti samo organizovanom akcijom. Nepostojanje prihvatilišta dovelo je do toga da članovi „Feniksa“ od svojih kuća i stanova prave prihvatilišta. Samim tim prave dodatne probleme svojoj okolini, te dolaze u problem kako da riješe nastalu situaciju“, ističe Milanović.
Sagovornica Portala Analitika kaže da pokušavaju da natjeraju nadležne da rade svoj posao, jer kako objašnjava nadležni treba da budu u službi građana i da treba da se pridržavaju crnogorskih zakona.
„Ove nesretne životinje koje su potrovane juče, pokazatelj su da sama zajednica ne zna ko je za što nadležan. Juče smo pozvali Upravu policije i oni su pozvali jedinicu na lice mjesta jer je u pitanju krivično djelo – jer niko nema pravo da ubija životinju na taj način. Pozvali smo Veterinarsku inspekciju i dobili odgovor od veterinarskog inspektora da to nije njegova nadležnost. Zatim smo pozvali komunalnu policiju koja je isto tako dala odgovor da to nije u njihovoj nadležnosti. Pozvali smo veterinara iz lokalne ambulante koji je po pozivu izašao na lice mjesta. Napravljen je zapisnik. Podnijećemo krivičnu prijavu protiv ljudi koji žive u blizini i za koje sumnjamo da su napravili taj čin ovoga puta“, prepričava Milanović peripetije sa kojima su se sreli članovi DZZŽ „Feniks“.
Ona dodaje da se možda radi i o „osveti“, jer kako kaže nedavno su psi, o kojima brine pomenuto društvo, optuženi da su izvršili pomor svinja u blizini fabrike „Košuta“ gdje su smješteni.
„Tvrdim da to nije tačno. Životinje koje mi držimo su pod stalnom kontrolom, nisu gladne i nisu agresivne. Svjedoci svega toga su brojni ljudi koji su sa nama ulazili u objekat fabrike i koji su vidjeli da su životinje druželjubive i nisu agresivne“, tvrdi sagovornica Portala Analitika i dodaje da je vlasnik imanja, koje je u neposrednoj blizini našao zaklane svinje.
„Na osnovu toga je vjerovatno došlo do odmazde jer se automatski krive bezdomne životinje, koje mi hranimo i pokušavamo da ne budu problem. Okrivljeni smo mi direktno kao neko ko je odgovoran za tako nešto. S obzirom da mi nismo odgovorni za postojanje pasa lutalica na Cetinju, mi ih ne dovlačimo i smještamo po gradu, nego to neko drugi radi… Ustvari za bezdomne životinje je nadležna sama lokalna samouprava i da po Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja oni treba da riješe ovaj problem“, smatra Milanović i dodaje da od lokalne samouprave imaju saglasnost da fabriku „Košuta“ koriste kao prihvatilište do trajnog rješenja bezdomnih i napuštenih životinja na Cetinju.
Ona kaže da ljubitelji životinja ne traže „Hilton“ za pse, već prihvatljivo rješenje koje može biti privremeno. Dodaje da se radi o neprofitnoj organizaciji i da sve donacije koje „Feniks“ prikupi idu na hranjenje, liječenje i sterilizaciju životinja, čime na humani način smanjuju populaciju bezdomnih i napuštenih životinja.
„Interesuje nas u kom dijelu ide zakon? Ko je nadležan, ko može da stane iza nekoga, ko može nekoga da natjera da se Zakon o zaštiti dobrobiti životinja poštuje?“, zaključuje Milanović.
K.Ć.
