Građani Crne Gore za izvršene usluge čašćavali su medicinsko osoblje u prosjeku 60 eura, navodi se u Akcionom planu za implementaciju Strategije za optimizaciju sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u periodu 2015-2016. godine. Podaci pokazuju da je visina neformalnih plaćanja ljekarima višestruko veća nego ostalom medicinskom osoblju.
“Rezultati sprovedenog istraživanja „Ocjena integriteta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori― ukazali su da je stopa neformalnih plaćanja na sekundarnom i tercijarnom nivou značajna, kao i da pacijenti u prosjeku izdvajaju 60 eura na ime neformalnih plaćanja medicinskom osoblju. Učešće neformalnih plaćanja u prosječnoj neto plati iznosi 12,5 odsto. Sa druge strane, građani Crne Gore navedenim iznosom od 60 eura povećavaju prosječna mjesečna primanja ljekara sekundarnog i tercijarnog nivoa u prosjeku od 5 do 6 odsto po jednom davanju, a medicinskih sestara od 14% do 15%”, navodi se u planu.
Ovi podaci, kako se dodaje, ukazuju na platežnu moć i spremnost društva da plaćaju zdravstvene usluge.
“S obzirom da se neformalna plaćanja javljaju na samom mjestu i u trenutku pružanja usluga, direktno utiču na dostupnost zdravstvenoj zastiti kao jedan od osnovnih principa organizovanja i funkcionisanja zdravstvene zaštite. Zbog osjetljivosti situacije i ranjivosti onog koji plaća, ovaj vid plaćanja smatra se ucjenom i iznudom. Svaki pojedinac je na udaru i pogođen ovim oblikom korupcije. Neformalna plaćanja posebno pogadjaju vulnerabilne kategorije tj. siromašnije segmente populacije. Neformalna plaćanja slabe reformske napore nacionalnih zdravstvenih vlasti na planu unaprijeđenja odgovornosti i doprinose uspostavljanju korupcije kao endemske pojave, istovremeno urušavajući povjerenje u strukture sistema zdravstva. Neformalna plaćanja predstavljaju sistemski problem čije rješenje pretpostavlja jačanje veza između antikorupcijijskih inicijativa i aktvnosti na planu jačanja dobrog upravljanja”, konstatuju se u Akcionom planu.
Predlaže se da je neophodno je preduzeti mjere u cilju razvijanja svijesti kod građana u cilju mijenjanja kulture, shvatanja i navike da se njeguje mit o plaćanju iz zahvalnosti.
“ Na sinhronizovan i koordiniran način kako bi se ukinula praksa neformalnih plaćanja koja urušavaju prioritete zdravstvene politike i dodatno opterećuju građane”, zaključuje se u dokumentu.
P.Z.
