Grčka ima četiri velike banke - Nacionalnu banku Grčke, Pireus, Alfa i Eurobanku, a izvor navodi da bi one mogle biti svedene na dvije, prenosi Tanjug.
Grčka je, nakon maratonskih pregovora sa kreditorima, uspjela da obezbjedi prijeko potreban sporazum o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći i da izbjegne izlazak iz eurozone. Novi paket vrijedan je oko 86 milijardi EUR i odobren je pod strogim uslovima, koji uključuju paket mjera štednje, koji grčki parlament mora da usvoji do srijede.
U okviru dogovorenih mjera, Atina treba da osnuje nov nezavisni fond vrijedan do 50 milijardi EUR u koji će prikupljati sredstva od privatizacije, koja su namijenjena otplati novog zajma i refinansiranju banaka. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih evropskih institucija.
Predviđeno je da grčke banke budu dokapitalizovane sa 25 milijardi EUR iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), što, iako je impresivna cifra, jedva da je minimum koji je bankama potreban, piše Wall Street Journal.
Atina bi data sredstva trebalo da vraća iz fonda za privatizaciju, mada je prilično nejasno kako će Grčka identifikovati, a još nejasnije kako će po kratkom postupku prodati, državnu imovinu vrijednu 50 milijardi EUR koju treba privatizovati.
Veliki dio od tih 25 milijardi EUR namijenjenih bankama mogao bi brzo da nestane. Kao prvo, devet milijardi EUR ili 40 odsto osnovnog visokokvalitetnog kapitala četiri najveće grčke banke treba da bude zamijenjeno u predstojećim godinama u okviru propisa Bazel III, jer taj kapital čine sredstava niskog kvaliteta pošto su zasnovana na odloženim poreskim obavezama.
Pored toga, rezerve banaka za pokrivanje loših zajmova pokrivaju tek polovinu do dvije trećine izloženosti banaka takvim zajmovima. Na kraju ovogodišnjeg prvog kvartala, 34 milijarde EUR loših kredita u četiri najveće grčke banke bilo je nepokriveno.
Dio tih kredita vezan je za pokretnu ili nepokretnu imovinu koja može biti zaplenjena da se gubici nadoknade, ali je ukupna slika loših kredita u Grčkoj u drugom kvartalu po svoj prilici bila još gora nego u prvom, navodi Wall Street Journal.
Jedinstveni nadzorni mehanizam za superviziju evropskih banaka obaviće nakon ljeta detaljnu procjenu kvaliteta sredstava grčkih banaka i njihove solventnosti, ukoliko sporazum Grčke i kreditora stupi na snagu.
Uz kontrole kapitala koje su na snazi već dvije sedmice i koje će po svoj prilici potrajati još dosta vremena, deponenti grčkih banaka još ne mogu da budu sigurni da neće pretrpjeti gubitke kada, odnosno ako, banke budu dokapitalizovane, navodi list.
Sredstva iz ESM će pomoći, ali ona su samo to – upijač šokova, a ne pravo rješenje. Bankama je potreban oporavak ekonomije, i to brz, zaključuje list.
