Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović kazala je danas na okruglom stolu „Efekti reforme stručnog obrazovanja“ u Podgorici da je istraživanje pokazalo da 46,9 odsto ispitanika smatra da upisna politika uglavnom nije prilagođena potrebama tržišta rada, pa većina mladih nakon stečenog stručnog obrazovanja nema priliku da dobiju zaposlenje.
"Za 26,5 odsto ispitanika bila je bliža tvrdnja da upisna politika uopšte nije prilagođena potrebama tržišta rada, te gotovo niko nema priliku da se zaposli nakon stručnog obrazovanja", ukazala je ona.
Govoreći o primarnoj motivaciji za izbor obrazovnog usmjerenja, Vujović je navela da je 72,9 odsto ispitanika izabralo srednju školu ili fakultet na osnovu percipiranog uživanja u budućem poslu, odnosno zato što vole odabrano zanimanje.
“Za 7,4 odsto odluku su donijeli roditelji ili staratelji. Odluku na osnovu pratičnih i finansijskih razloga je donijelo 9,6 odsto ispitanika, a 6,6 odsto ispitanika je odluku donijelo na osnovu poznavanja stanja na tržišu, odnosno nakon što su se rapitali o mogućnosima nalaženja zaposlenja i zarade nakon završetka odabrane škole ili fakulteta”, kazala je Vujović.
Prema njenim riječima, ispitanici koji nijesu završili srednju školu, kao razlog navode materijalne, njih 44 odsto i porodične 16 odsto razloge, dok svaki sedmi navodi da nije bio zainteresovan da nastavi školovanje.
“Visok udio materijalnih uslova kao razloga za nezavršavanje škole, navodi na potrebu za daljim istraživanjima o uticaju siromaštva na uspjeh tokom školovanja. Većina ispitanika, koja ima stav o prilagođenosti srednje stručne škole potrebama lica sa invaliditetom, smatra da te škole nijesu prilagođene. Ovaj stav je značajno više izražen kod osoba sa završenim većim stepenom obrazovanja. Iz paralelnog istraživanja u školama, dolazimo do informacije da, od 46 škola 21 škola nema ni jedan element arhitektnoske prilagođenosti. Od ove 21 škole, osam nije uradilo plan arhitektonskog prilagođavanja, tr su uradile, a za deset nema podataka”, navela je Vujović.
Kako je dodala, većina ispitanika u istraživanju među opštom populacijim, tačnije njih 58,6 odsto smatra da odrasle osobe u Crnoj Gori imaju priliku da steknu osnovnoškolsko obrazovanje, ukoliko ga prethodno nijesu stekli i ovaj stav je nešto izraženiji među ispitanicima koji su završili više stepene obrazovanja.
“Velika većina, 77 odsto ispitanika smatra da odrasle osobe u Crnoj Gori imaju mogućnost da se prekvalifikuju, dokvalifikuju ili stručno osposobe za obavljanje nekog posla koji prethodno nisu radili”, kazala je Vujović.
Task menadžer u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Roman Boitard smatra da je jedna od osnovnih politika za ekonomski razvoj i dalji napredakCrne Gore obrazovna politika, jer je, kako je naveo, kvalitet ljudskog kapitala ključni pokretač za povećanje međunarodne konkurentnosti Crne Gore i preduslov održivog društveno ekonomskog razvoja.
„Najnoviji Izvještaj o napretku pominje visoke stope nezaposlenosti ponude i potražnje radne snage i jaz između njih koji se mora premostiti aktivnim politikama tržišta rada kao i politikama u ovoj oblasti“, naveo je Boitard.
Prema riječima pomoćnika ministra prosvjete za srednje obrazovanje Veljka Tomića, granice između rada i obrazovanja se sve više brišu, navodeći da je cjeloživotno učenje postalo nužnost.
„Povećava se značaj „mekih“ kompetencija kao što je sposobnost komunikacije, rješavanja problema, timski rad, samostalno učen je, odgovornost. Konkretne stručne kompetencije brzo zastarijevaju, povećava se značaj generečkih, koje omogućavaju kontinuirano samostalno usavršavanje pojedinca“, naveo je on, dodajući da se u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori sprovodi čitav set mjera kako bi se svakom pojednicu pomoglo da se što bolje snađe na tržištu rada.
Direktor Centra za stručno obrazovanje Crne Gore Duško Rajković nije saglasan sa poslodavcima koji tvrde da učenici iz crnogorskog sistema ne zadovoljavaju njihove kriterijume.
„Mislim da negdje oni idu za jeftinijom radnom snagom. Niko me ne može ubijediti da je za pomoćnog kuvara potrebno znanje tri jezika“, naveo je on, ističući da je Centar organizovao blizu 100 programa obrazovanja, kako bi, zajedno sa Zavodom za zapošljavanje zadovoljio potrebe poslodavaca dođu do radne snage.
