Članovi žirija u sastavu: predsjednik žirija prof. dr Dragan Vukčević, prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica, prof. dr Ilija Vujošević i prof. dr Milenko Popović su između 23 kandidata većinom glasova odabrali Đurkovića, Kilibardu i Vukčevića.
„U svom odlučivanju žiri se imperativno rukovodio značajem najvišeg državnog priznanja, u kojem vječnim plamenom bukte duhovnost i slobodarske težnje našeg naroda, koji slobodu baštini kao neotuđivi dio svog nacionalnog bića i dostojanstva, pritom u buketu nacionalne i vjerske tolerancije i suživota na tlu Crne Gore“, kazao je obrazlažući odluku, član žirija prof. dr Dragan Koprivica.
On je dodao da i sama profilacija ovogodišnjih nagrada, predstavlja svojevrsni sofisticirani splet tri priče u jednoj, pokazuju prepoznavanje kulturnih koordinata Crne Gore danas, koja preko istaknutih pojedinaca u različitim sferama stiče sve zapaženije mjesto u porodici evropskih naroda.
Predsjednik parlamenta Crne Gore, Ranko Krivokapić kazao je da je 13. jul uvijek tu da nas okupi u svim licima Crne Gore.
„Uvijek laureati daju mogućnost da vidimo Crnu Goru u njenom trajanju, a ja bih rekao i u njenoj beskonačnosti. Svaka od vaših stvaranja otvori novi prozor svijetu koliko je osebujna Crna Gora. I ovaj put je tako“, istakao je Krivokapić u svom obraćanju.
Prvi čovjek Skupštine kazao je dobitnicima da oni vezuju Crnu Goru za njenu antičku dihotomiju, za dijalektičko jedinstvo suprotnosti.
„U crnogorskom političkom smislu ono se iskazuje kao Atina i Sparta. To je ono što je Crnu Goru obilježavalo – neki su je vidjeli kao Spartu, državu spremnu da se bori i gine za slobodu, a mi smo uvijek znali da ne bi bilo spartanske Crne Gore, da nema atinske Crne Gore. To je ona Crna Gora duhovnosti, stvaralaštva, moralnosti, pravih vrijednosti. I uvijek otvorena da čuje i Istok i Zapad“, objasnio je predsjednik parlamenta.
On je dodao da djela pomenutih dobitnika upravo afirmišu tu Crnu Goru – sposobnu da se bori, sposobnu da pobjeđuje, ali i sposobnu da stvara u međuvremenu tih velikih izazova.
„Sva tri laureata daju tu antičku snagu Crnoj Gori“, kazao je Krivokapić.
Književnik Ljubomir Đurković je u svom obraćanju rekao da simbolika 13. jula dobija na značenju, kao i novu dimenziju u ovom vremenu rehabilitacije ideja koje bi svijet mogle načiniti gorim mjestom za život, iako je to teško zamisliti.
„Meni ovo priznanje, za poziv kojim se bavim, najznačajnije koje sam dobio do sada. Licemjerno bi bilo da kažem da ne marim za njega. Naprotiv. Naročito ako se ima u vidu sudbina mnogih, u svojim zemljama, nikad priznatih umjetnika“, istakao je poznati umjetnik u svom obraćanju prilikom uručenja nagrade.
Dobitnica nagrade profesorica Vesna Kilibarda zahvalila se potpisnicima, da se njena knjiga „Njegoš i Italija“ nađe kao prijedlog za najprestižnije državno priznanje, kao i članovima žirija koji su odabrali njeno ime.
„Čini mi posebno zadovoljstvo što ovu prestižnu nagradu dobijam za knjigu o Njegošu i Italiji, koja plod mog dvodecenijskog naučno-istraživačkog rada i koja osvjetljava različite aspekte dodira Petra II Petrovića Njegoša sa jednom drevnom i velikom evropskom kulturom – italijanskom. I situira Petra II Petrovića Njegoša u jedan manje poznat i malo proučavni prostor – jadranski i mediteranski s kojim je on tokom svog ličnog života i vladarskog djelovanja bio najviše i neposredno i najduže u dodiru“, kazala je profesorica Univerziteta Crne Gore.
Slikar Srđan Vukčević je podsjetio prisutne na dvije važne riječi koje su značajne u istoriji Crne Gore i njenog naroda, a koje su gotovo svete – sloboda i nezavisnost.
„Ono što je jako važno za nas stvaraoce, za ljude koji se bave jednom drugom vrstom umjetnosti – slikarstvom, to nije riječ. To je najsvetije i najdivnije osjećanje – izvojevati upravo slobodu i nezavisnost. Slobodu i nezavisnost umjetnika, a u cilju i za vječni spomen životima i našim nepresušnim inspiracijama za budućnost i rad, i za ono što jeste jedan veliki umjetnički i stvaralački kredo bez obzira gdje se našli. Nagrada kao što je „Trinaestojulska“ obavezuje, obavezivaće, mislim jednako sve nas, a nas koji smo in media stres, sa slikom na drugi način“, zaključio je poznati slikar.
K.Ć.
