Udruživanje proizvođača, objedinjavanje ponude, intenzivniji marketinški nastup, učešće na sajmovima i postepeno stvaranje crnogorskog brenda – put je da crnogorske flaširane vode steknu veće povjerenje potrošača, postanu konkurentnije i da, nakon adekvatnog pozicioniranja na domaćem, osvoje inostrana tržišta, ocijenila u razgovoru za Pobjedu potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.
Prema njenim riječima, proizvodnja flaširanih voda u Crnoj Gori tokom posljednjih pet godina bilježi rast od 16,8 odsto. Učešće „domaćih voda“ u ukupnoj potrošnji voda povećano je sa 34 na na 41 odsto, dok je uvoz opao za 10 procenata.
- Supstitucija „uvoznih voda“ „domaćim vodama“ ima direktan uticaj na smanjenje deficita u trgovini ovim proizvodom, povećanje uposlenosti instalisanih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih, bolje pozicioniranje kod potrošača… Veoma je pozitivno i to što proizvođači vode zadovoljavaju standarde u pogledu kvaliteta i raspolažu sa najsavremenijom opremom. Sa ambalažom i etiketiranjem proizvoda takođe mogu biti konkurentni i spremni da plasiraju svoje proizvode na evropskom tržištu. Ipak, kapaciteti se ne koriste u visokom procentu. Godišnja proizvodnja sedam proizvođača (šest „mirnih“ voda i jedna gazirana) od 24,5 miliona litara, u odnosu na instalisane kapacitete od oko 350 miliona litara flaširanja godišnje, pokazuje da postoji puno prostora za intenzivnije tržišno učešće, pa i zadovoljenje potrebe domaćeg tržišta. Veliku slabost predstavlja skroman marketinški nastup i nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu. Slabost je i veoma mali asortiman proizvoda, naspram ponude stranih brendova koji uz vode u svojoj ponudi imaju veliku paletu i ostalih gaziranih i negaziranih bezalkoholnih pića, i uz to i jaku tradiciju i snažnu logistiku – ističe Filipović.
Pritom, navodi ona, u tržišnoj ekonomiji koja podrazumijeva privatno vlasništvo nad profitom i ne podrazumijeva državnu odgovornost i ,,solidarnost“ za neiskorišćene poslovne mogućnosti, proizvođači osim proizvodnog, moraju jačati i prodajni pristup, i nadvladati puno izazova koje im zakonitosti tržišta nameću.
Podrška ugostitelja
Sagovornica ističe da bi za plasman crnogorskih voda značajna pomoć mogla stići od trgovačkih kompanija i naročito hotelskih i ugostiteljskih objekata.
- Privredna komora organizuje prezentaciju i degustaciju crnogorskih proizvoda, odnosno susret hotelijera, restoratera i trgovaca sa proizvođačima, tematske susrete i „business to business“ razgovore. Poslovni forumi sa privrednicima iz više zemalja svijeta bili su prilika za promovisanje domaćih proizvoda i neposredne poslovne razgovore. Brojni sajamski nastupi bili su potvrda kvaliteta i test mogućnosti za plasman na tim tržištima. Sve ove aktivnosti u funkciji su povećanja tržišnog učešća domaćih proizvođača, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i jačanja identiteta države – kaže Filipović.
Ona napominje da i pored činjenice što su posljednjih godina domaće vode više tražene i dalje veoma često u našim ugostiteljskim objektima kada naručite vodu, dobijate onu inostranih proizvođača, a samo na izričiti zahtjev možete dobiti „domaću vodu“, ako je u objektu uopšte i ima.
- U drugim državama prvenstveno, ako ne i isključivo, prilikom narudžbe dobićete samo vodu proizvedenu u njihovoj zemlji. Jedan od razloga za ovakvo postupanje je što uvoznici, kao sastavni dio velike ponude bezalkoholnih pića, nude značajne povoljnosti prilikom kupovine voda od istog proizvođača – navodi Filipović.
Nužne promjene
Kada je o ponudi voda u domaćim ugostiteljskim objektima riječ, direktor hotela ,,Splendid“ Žarko Radulović ističe da u toj kompaniji imaju jasnu poslovnu strategiju.
- Kad gost zatraži flaširanu vodu, a izričito ne navede neki određeni brend, prvo mu se posluži neka od crnogorskih voda. To je obaveza u hotelu. Inače imamo vode svih proizvođača ali je ovo red poteza. I ja lično, u svim lokalima pijem domaću flaširanu vodu, ako je nema onda tražim vodu sa česme… Moram, međutim, istaći da i pored takvog pristupa koji imamo i tu, da kažem patriotsku crtu, postoji i drugi nivo priče. Neke uvozne vode mnogo su konkurentnije cijenom od domaćih i čine sve da na otovrenom tržištu stimulišu ugostitelje da plasiraju njihove proizvode – navodi Radulović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, da bi bila konkurentna domaća flaširana voda morala bi biti jeftinija, jer su i sami troškovi transporta manji od uvoznih brendova koji prelaze i po hiljadu kolometara da stignu do tržišta.
- Dakle, domaći proizvođači bi trebalo da imaju drugačiju poslovnu politiku, da budu konkurentniji, a ne da ni cijenom ne mogu da pariraju, a onda se bunimo što nam neko uzima tržišni kolač. Nije ovo kritika, ovo je konstatacija. Prosto, moramo biti svjesni da dio krivice snosi i sadašnji pristup domaćih proizvođača za slabiji udio na tržištu. Nijesu dovoljno fleksibilni, ne ulažu u marketing, nemaju adekvatnu razvojnu strategiju koja bi računala s tim da postanu prisutni i konkurentni, da se ustale na tržištu da bi dugoročno očekivali profit. Neka manje zarade ove i naredne godine, ali tim pristupom bi nakon tri godine obezbijedili prisustvo na tržištu – smatra Radulović.
