- Ključni mediji povezani sa opozicijom – Dan, Vijesti, TV Vijesti i Monitor – odbili su da se pridruže medijskom samoregulatornom tijelu koje je formirano 2012. godine zbog njegovih veza sa Vladom – piše u izvještaju. Navodi se i da Ustav i zakoni omogućavaju slobodu govora i štampe, ali da je Vlada zadržala neka ograničenja.
- Pojedinci mogu generalno kritikovati Vladu javno ili privatno, bez represija. Bilo je izvještaja da vlasti protivzakonito nadziru komunikaciju između članova civilnih organizacija. Podsticanje mržnje i netrpeljivosti na nacionalnoj, rasnoj i vjerskoj osnovi je kriminalizovano i propisane su kazne od šet mjeseci do 10 godina zatvora – piše u dokumentu.
Ocijenjeno je da nezavisni mediji generalno izražavaju široku paletu političkih i društvenih pogleda, kao i da je bilo nekoliko fizičkih napada na novinare opozicionih ili nezavisnih medija. Dodaje se i da su se opozicioni mediji suočavali sa političkim i ekonomskim pritiscima.
U dokumentu piše i da vlast održava efikasnu kontrolu nad službama bezbjednosti, kao i da je korupcija gorući problem ljudskih prava u zemlji.
- Sveprisutna je u zdravstvu, obrazovanju i više grana vlasti, uključujući i organe za sprovođenje zakona. Karakteriše je nekažnjivost, politička pristrasnost, nepotizm i selektiv no krivično gonjenje političkih i civilnih protivnika – piše u dokumentu.
Vlada je, kako se dodaje, preduzela neke korake da krivično goni i kazni niže činovnike optužene za korupciju, zloupotrebu službenog položaja ili upotrebu prekomjerne sile u bezbjednosnim službama.
Navedeno je da su ipak mnogi posmatrači optužili više vladine zvaničnike da su uključeni u koruptivne radnje i da su prošli nekažnjeno, kao i da tužioci nijesu podnijeli tužbe protiv visokih političara ili vladinih zvaničnika bez obzira na skandale koje su otkrili mediji i NVO.
Ocijenjeno je da u zemlji kon tinuirano „propada“ okruženje za nevladine organizacije, uključujući medije i civilno društvo, kao i da nije razriješeno nekoliko posljednjih napada i prijetnji novinarima. U izvještaju se izražava zabrinutos t zbog di skr imina c i j e i društvenog nasilja nad manji nama, posebno Romima, Aškalijama i Egipćanima, osobama sa invaliditetom i LGBT zajednici. Ostali problemi vezani za ljudska prava, kako se dodaje, uključuju: loše postupanje službenika za sprovođenje zakona prema pritvorenicima , prenatrp anost zatvora, neriješen pravni status više hiljada izbjeglica tokom konflikta na prostoru bivše Jugoslavije, tenzije među religijskim grupama oko imovine i statusa, selektivne abortuse, dječje brakove u romskoj zajednici, kao i kršenje radnih prava od poslodavaca.
Dan, Vijesti i Monitor često kritikuju Vladu zbog političkih ili poslovnih interesa vlasnika
Prvi put u dosadašnjim izvještajima Stejt Dipartmenta uključuje se i opaska o radu glasila koja sebe nazivaju ,,kritičkim medijima“. Napominje se da su privatni mediji Dan, Vijesti i Monitor često atakovali na određene zvaničnike vodeći se poslovnim ili političkim interesima vlasnika tih medija. - Neki mediji, kao što su Dan, Vijesti i Monitor pokazali su spremnost da kritikuju Vladu, ali je njihovo izvještavanje povremeno uključivalo lične napade koji su odražavali poslovne ili političke interese njihovih vlasnika. Na osnovu isticanja članaka i televizijskih programa kojima se kritikuje vlast moglo se zaključiti da autocenzura ne predstavlja veliki problem. Uz nedostatak obuke, neetičko ponašanje novinara i male plate, ovakvi faktori su ponekad doprinosili pristrasnom izvještavanju – piše u izvještaju.
Nema napretka u restituciji imovine vjerskih zajednica
Glavne religijske zajednice u Crnoj Gori – Srpska i Crnogorska pravoslavna crkva, Muslimani i Rimokatolici – nastavili su da podnose brojne zahtjeve za restituciju imovine koju im je oduzela komunistička vlast bivše Jugoslavije, ali nikakav napredak nije načinjen zbog nepostojanja zakona koji bi se odnosio na restituciju imovine religijskih zajednica. U izvještaju se navodi da je spor napredak i u slučajevima koji se odnose na restituciju druge imovine.
Pobjeda
