Društvo

BOŠNJACI U NJUJORKU: Investicijama protiv iseljavanja sa sjevera

Problem iseljavanja građana sa sjevera Crne Gore traje godinama, a uglavnom je motivisan ekonomskim razlozima. I dok iz Gusinja više, praktično, nema ko da se iseli, iz Petnjice je otišlo 85 ljudi. Ta brojka je, za tako malu opštinu, katastrofalna. Stoga bi investicijama iz dijaspore, ali i razvojnom politikom Vlade Crne Gore, trebalo spriječiti problem masovnog odlaska sa sjevera, poruka je s okruglog stola „Egzodus Bošnjaka sa sjevera“, koji je organizovao Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku.
BOŠNJACI U NJUJORKU: Investicijama protiv iseljavanja sa sjevera
Portal AnalitikaIzvor

O problemu iseljavanja sa sjevera, pred više desetina Bošnjaka koji su „trbuhom za kruhom“ otišli u Ameriku, na okruglom stolu u Bošnjačkom islamskom kulturnom centru u Njujorku prošle sedmice, govorili su predsjednici opština Gusinje i Petnjica, Anela Čekić i Samir Agović, poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, pisac i autor knjige „Gdje sunce ne grije“, Ibrahim Čikić, te odbornik Bošnjačke stranke (BS) u Skupštini opštine Petnjica, Hakija Muratović.

Uvjeravajući goste na okruglom stolu kako se o problemu iseljavanja sa sjevera ne ćuti u Vladi Crne Gore, prvi čovjek Opštine Petnjica, Samir Agović, rekao je kako izvršna vlast „intenzivno radi na razvojnim projektima koji bi stvorili pretpostavke za zaustavljanje iseljavanja sa sjevera“.

„Ovoj pojavi nijesmo sjedjeli skrštenih ruku. Pokrenuli smo dijalog. Odlazi se prema Evropi zbog ekonomskih razloga, i nijedan drugi razlog ne postoji. Uslovi u Petnjici i Gusinju su idealni za investicije“, rekao je Agović.

Iz Gusinja se samo odlazi: ČekićIz Gusinja se samo odlazi: Čekić

On tvrdi i da sada nema razloga za iseljavanja sa sjevera, kao što ih je bilo ranije.

„Boli nas što smo svjesni da kad vi odete, nas manje tamo ostaje. Bilo je iseljavanja u svim državama regiona, a ne samo u Crnoj Gori“, rekao je Agović, navodeći kako odlaze samo Bošnjaci.

Konstatujući kako problem iseljavanja traje godinama, predsjednica Opštine Gusinje, Anela Čekić, rekla je su razlozi svih ovih godina bili ekonomski, politički i ratni.

„Iz Gusinja se, nažalost, samo odlazi. Malo nas je tamo ostalo. Praktično nema ko da se iseli. Očekujem vašu pomoć za investicije“, rekla je Čekić svojim sunarodnicima.

Ona je, govoreći o magistralnom putu koji će povezati Gusinje i Podgoricu, rekla kako vjeruje da za opštinu na čijem je čelu dolaze bolji dani.

Lukšića će pitati o zastupljenosti Bošnjaka u diplomatskim predstavništvima: JasavićLukšića će pitati o zastupljenosti Bošnjaka u diplomatskim predstavništvima: Jasavić

„Gore od ovoga ne može. Krajem maja, Gusinje su posjetili crnogorski i albanski ministri saobraća, Ivan Brajović i Edmon Hadžinasto, i tom prilikom smo čuli obećanja da će ministri, svaki iz svojih nadležnosti, završiti svoj dio posla. Krajnji rok za završetak puta je 2017. godina, i mi se tome nadamo, jer je taj put naš spas“, istakla je Čekić.

"Imamo kulturu iseljavanja"

Na pitanje jednog od prisutnih gostiju zašto sa sjevera Crne Gore odlaze samo Bošnjaci, poslanica Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić, kazala je da je evidentno da odlaze samo Bošnjaci.

„Mi imamo kulturu iseljavanja. Bošnjaci se iseljavaju jer su marginalizovani u Crnoj Gori“, kazala je Jasavić.

Ona je Bošnjake u Njujorku pozvala da poklone svoje povjerenje Pozitivnoj Crnoj Gori, navodeći kako stranka koju predstavlja neće izdati njihove interese.

Dnevno ode pedesetak ljudi: ĆikićDnevno ode pedesetak ljudi: Ćikić

„Mi smo 21. maja stvorili pretpostavke za državu. Da je Crna Gora danas pozitivna koliko sam ja očekivala, ne bi bilo potrebe da se formira Pozitivna Crne Gore“, rekla je Jasavić.

Ona je rekla kako pitanje ekonomske i kulturne autonomije Sandžaka nije sporno, navodeći pritom kako teritorijalno jeste, zbog teritorijalnog integriteta i suvereniteta Crne Gore. Bošnjacima u Njujorku je obećala kako će ministra vanjskih poslova Igora Lukšića, na jednoj o narednih sjednica, pitati slaboj zastupljenosti Bošnjaka u diplomatskim predstavništvima Crne Gore u svijetu.

Navodeći kako podacima kojima on raspolaže pokazuju da sa sjevera Crne Gore dnevno ode 50-ak ljudi, pisac i autor knjige „Gdje sunce ne grije“, Ibrahim Čikić, rekao je da se više iseljavanja očekuje po završetku školske godine.

On je svojim sunarodnicima poručio kako nema nijednog naroda koji je doživio više zla od Bošnjaka, ističući kako je jedini način za ostvarivanje prava Bošnjaka u Crnoj Gori pritisak na Ist river i Brisel.

Umjesto posla, građani dobijali socijalu: Odbornik BS-a u Petnjici Hakija MuratovićUmjesto posla, građani dobijali socijalu: Odbornik BS-a u Petnjici Hakija Muratović

Govoreći o egzodusu Bošnjaka, odbornik BS-a u petnjičkom parlamentu, Hakija Muratović, podsjetio je na 1913. godinu, slučaj Plava i Gusinja i nasilnog pokrštavanje, te 1924. i slučaj Šahovići, a sada Tomaševo.

“Zatim period Kraljevine Jugoslavije, kao i ratove u Sloveniji, Hrvatskoj, te BiH i napokon 1994. i 1995. Kad se desilo hapšenje kompletnog rukovodstva Stranke Demokratske Akcije, Sandžaka i Crne Gore i Srbije, gdje je uhapšeno kompletno rukovodstvo koja je bila autentični predstavnik Bošnjačkog naroda i koja je bila bitan politički faktor na političkoj sceni”, rekao je Muratović.

On je rekao da se bošnjački narod od tog i takvog terora masovno iselio sa ovih prostora.

“Tražeći spas za goli život po zemljama širom svijeta. Nažalost to je vlast tako htjela. Zadnji egzodus se sada događa kada država ništa konkretno ne preduzima na poboljšanju uslova života na sjeveru, gdje isključivo živi bošnjačko stanovništvo. Idu kompletne porodice iz straha za golom egzistencijom”, kazao je on.

Država im je, kako je rekao, dala socijale, a ne posao.

“Sada, kad gube i socijalu, ne preostaje im ništa drugo nego da slamku spasa potraže po kampovima i šatorima širom Evrope”, kazao je Muratović.

Problem iseljavanja datira od mnogo ranije: RastoderProblem iseljavanja datira od mnogo ranije: Rastoder

Jedan od domaćina manifestacije, predsjednik Bošnjačkog saveza u Njujorku, Esad Rastoder kazao je da je okrugli sto ispunio očekivanja organizatora.

„Mada se u epicentar pravog problema nije ušlo, iako su pojedini učesnici htjeli prebaciti krivicu na druge. Problem iseljavanja datira mnogo duže i to je pretežno zbog ekonomskih razloga, ne uzimajući u obzir vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Tako da se ovaj zadnji talas iseljavanja očekivao da ljudi bez poslakrenu za boljim životom”, rekao je Rastoder.

Kafenisanjem se ne može do bogatstva: PupovićKafenisanjem se ne može do bogatstva: Pupović

On je rekao da je drugo pitanje da li ima krivice i u aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori zbog iseljavanja sa sjevera, navodeći da kako je i velika ekonomska kriza učinila svoje.

“Vlada bi trebalo da povede računa da bar malo ravnopravnije usmjeri sredstva na sjever i da opredijeli subvencije i za biznis i ostale povlastice opštinama i pojedincima, kako bi mogli ulagati u infrastrukturu na sjeveru”, kazao je on.

Generalni sekretar Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku, Hasan Pupović, rekao je da je utisak kako je jedan od glavnih motiva za odlazak iz zemlje želja za obećanim zemljama gdje se novac preko noći sakuplja u vrećama.

“Takve zemlje nema nigdje na svijetu. Da bi čovjek stekao nekako solidno bogatstvo, mora raditi praktično 24 sata. Mi smo ovdje radili najmanje 16 sati dnevno, da bi imali ono što sada imamo”, kazao je Pupović.

Tih 16 sati koliko su oni radili, kako je rekao, crnogorska i omladina zemalja regiona provodila je u kafićima “ispijajući po koju siromašnu kafu ili čaj”.

“E sa takvim gubljenjem ne može se doći ni do kakvog, a kamo li velikog bogatstva”, rekao je Pupović, ocjenjujući da iseljavanju na neki način doprinosi i država Crna Gora.

Zahvalnica Portalu i Radiju Crne Gore

Dan ranije, prilikom proslave šeste godišnjice Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku, uručene su zahvalnice donatorima i istaknutim članovima, ali i Portalu RTCG, te Radiju Crne Gore, na saradnji i korektnom izvještavanju o aktivnostima te organizacije.

Prvoplasirana ekipa Bošnjačkog saveza u košarkaškom turniruPrvoplasirana ekipa Bošnjačkog saveza u košarkaškom turniru

Posljednjeg dana aktivnosti, u Monteselu, organizovan je i piknik u Monteselu, gdje je upriličen turnir u fudbalu i košarci. Pobjednik fudbalskog turnira bila je ekipa „Plav-Gusinje“, koja je osvojila pehar i novčanu nagradu od 300 dolara, dok je drugoplasirana ekipa „Bratstvo“ osvojila pehar i nagradu u iznosu od 100 dolara.

U takmičenju u košarci, prvo mjesto zauzela je ekipa „Bošnjački savez“, čiji su igrači osvojili pehar i nagradu u iznosu od 300 dolara.

rtcg.me

Portal Analitika