Ovogodišnja sezona, prema riječima Ljubomira Novakovića iz Golubovaca, zakupca parcele u Sukuruću i najvećeg ratara na području podgoričke opštine, zbog loših vremenskih uslova nije bila povoljna.
Novaković se, ipak, nada da će prinosi biti dobri, te da će, uz subvencije i ostale oblike podrške Ministarstva i Glavnog grada, on i njegove kolege biti zadovoljni. Novaković, koji je u jesenjoj sjetvi posijao 61 hektar i još 5 u proljećnjoj, ističe da je za zaradu u ratarskoj proizvodnji presudno da površine pod žitaricama budu što veće.
„Sezona nije jedan od boljih, ali ćemo se truditi da radimo punom parom, da bi izvukli dobit. Vrlo smo zadovoljni podrškom koju posljednjih godina imamo od Ministarstva poljoprivrede i Glavnog grada. Imamo subvencije, dobijamo gorivo za žetvu. Za proizvođače koji su u režimu subvencija žetva će koštati 15 eura po ralu, a za one koji imaju manje površine 20 eura, kaže Novaković koji u svom vlasništvu ima četiri kombajna i uz jedan koji su mu ustupili AD Plodovi obavlja žetvu i ostalim ratarima.
Novaković ističe da nema problema sa plasmanom žitarica, jer već dvije godine zaredom sav rod otkupljuje Nikšićki mlin po berzanskoj cijeni, koja će ove godine najvjerovatnije biti za pšenicu 19 centi po kilogramu. Najveći ratar na ovom području pozvao je ostale poljoprivredne proizvođače da sade žitarice, ali ne na malim površinama, već da iskoriste svoja imanja ili se udruže kako bi ostvarili veći prihod.
Predsjednik GO Golubovci Dušan Radonjić generalno je zadovoljan povećanjem zasada pod žitaricama u Zeti i Malesiji, od 250 odsto u odnosu na prije nekoliko godina.
"Krenuli smo sa odgovornim odnosom prema ovoj grani poljoprivrede i već se postižu rezultati. Uz partnersku podršku Glavnog grada i Ministarstva nadamo se daljem rastu površina", kazao je Radonjić.
Njegov kolega, predsjednik GO Tuzi Abedin Adžović pohvalio je podršku nadležnih institucija proizvođačima žitarica sa područja Malesije, imajući u vidu da se oko 80 odsto mještana bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Način na koji se razvija ratarska proizvodnja, prema njegovim riječima, je pokazatelj u kom pravcu treba ići.
"Ratarstvo je način da se napravi prihod na domaćinstvima, i opet se vraća. Nadam se da će ovo biti podstrek ljudima da rade još više", kazao je Adžović.
.Ministar Ivanović je ocijenio da nije zadovoljan rezultatima i "da se mora i može još bolje".
"Koji su osnovni problemi? Prvo: sve je jasnije zbog čega smo insistirali na ukrupnjavanju poljoprivrednih proizvođača. Ne možemo sa sitnim parcelama biti konkuretni. Drugo: mislim da smo konačno probili barijeru u glavama ljudi da treba da radimo zajedno. Drago mi je da je nakon dvije godine čekanja Zakon o kooperativama pri kraju usvajanja. Očekujem da ćemo kod sljedeće žetve imati manje poljoprivrednika koji će konkurisati za subvecije, ali sa većim površinama, jer to je naš cilj. To ne znači da će se manje ljudi baviti poljoprivredom. Ispunjeni minimum znači da neko od vas na svoje ime podnosi zahtjev za subvenciju, ali da iza njega stoji 10, 15 ili 20 poljoprivrednika koji rade zajedno. Treće, mislim da svima postaje jasno da ne možemo plaćati staračke naknade, izdvajati za socijalu, finansirati sve iz budžeta, a propuštati da investicije prolaze pored nas. Moramo ići prema investicijama, a ne prema socijalnoj potrošnji. Drugačije ne ide", kazao je Ivanović.
Navodeći podatke o broju ratara koji su u sistemu subvencija, Ministar je ocijenio da su ljudi, konačno, počeli da shvataju važnost udruživanja.
"U odnosu na prošlu godinu, povećali smo minimalno potrebnu površinu za dobijanje subvencija na jedan hektar. Očekivali smo da se broj korisnika subvencija smanjiti. Na području Podgorice, prošle godine imali smo 100, ove 80 podnosioca zahtjeva za subvencije. To, međutim, ne znači da se broj poljoprivrednika smanjio, već da se smanjo broj aplikanata. Odnosno, to znači da su ljudi počeli da se udružuju", istakao je Ivanović, navodeći da je pod subvencijama prema preliminarnim podacima 325 hektara.
