Švedska, koja ima 9,7 miliona stanovnika, za odbrambeni budžet je prošle godine izdvojila čak pet milijardi eura, švajcarski odbrambeni budžet iznosi 4,59 milijardi, a austrijski 2,45 milijardi eura. Svajcarska, prema posljednjem popisu, ima 8,2 miliona stanovnika, a Austrija 8,1 milion, prenosi Pobjeda.
Irska, koja ima 4,8 miliona stanovnika, za odbranu je prošle godine izdvojila gotovo milijardu eura, a Finska 2,75 milijardi eura. Poređenja radi, Crna Gora je prošle godine za odbranu izdvojila 50 miliona eura, dok joj je cjelokupni BDP iznosio 3,45 milijarde eura.
Vojni analitičar iz Zagreba Igor Tabak kaže da velika vojska danas košta puno.
„Postavlja se pitanje da li Crna Gora može priuštiti veliku zaokruženu vojnu silu. Iako se investira u odbranu, kroz članstvo u Savezu se može dobiti više vrijednosti za isti novac, prvenstveno zbog čvršće povezanosti sa partnerima“, ocijenio je za Pobjedu Tabak.
On smatra da je u današnjoj situaciji teško zamisliti da bi došlo do ozbiljne saglasnosti o stvarnoj neutralnosti neke zemlje, jer, kako kaže, šire političko okruženje mora priznati taj izbor.
„Austrijska neutralnost je potvrđena od velikih sila u državnom ugovoru kojim je uspostavljena moderna Austrija. Švajcarska neutralnost je potvrđena kroz istoriju... Nijesam siguran da na ovim prostorima u dogledno vrijeme možemo očekivati takvu međunarodnu saglasnost koja bi dala vanjski sadržaj te neutralnosti“, ocjenjuje Tabak.
On kaže da nije pitanje biti neutralan ili ne, već koliko investirati u vojsku.
„Nije tajna da je mornarica najskuplja grana oružanih snaga. Mornaričke kapacitete kakve je imala Jugoslavija ili kakve je Crna Gora stekla u jednom momentu tokom raspada Jugoslavije bojim se da, sa NATO ili bez NATO saveza, više nećemo vidjeti na ovim prostorima. Nećemo ih vidjeti ni u Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji, teško i u Grčkoj i Italiji“, kaže Tabak.
Veliki problem posljednjih deset godina je, kako dodaje, ogroman porast količine novca koji treba investirati da bi se došlo do vojnih sposobnosti.
Tabak kaže da u svakodnevnom radu Saveza ukupna povezanost daje bolji uvid u funkcionisanje partnera, njihove planove, viškove, smjerove istraživanja, planove obnove opreme...
On navodi da svaka država članica NATO-a plaća članarinu, koja je simbolična i zavisi od ekonomske moći određene zemlje, pri čemu dodaje da Alijansa, osim toga, preporučuje da članice izdvajaju dva odsto BDP-a za nacionalnu odbranu. Uz nacionalnu odbranu, ako gledamo forme koje se rade vezano za NATO, dolazimo do puno ozbiljnije cifre. Tu spada promjena državne strukture, vojnih snaga, opreme, školovanja, funkcionisanja, intenzivnije učenje jezika...
Izvor: Pobjeda
