Crkvište se nalazi na mjestu gdje je nekada postojala stara crkva sa grobljem posvećena istom patronu, koja je, skupa sa župskim stanom, odlukom tadašnjeg nadbiskupa Carla Pootena srušena i korištena kao građevinski materijal za izgradnju katedrale Bezgrešnog začeća blažene djevice Marije 1857. godine. Bočni oltar u sadašnjoj katedrali BZBDM je prenešen iz stare crkve i posvećen je Sv. Antunu.
Nadbiskup Gashi se osvrnuo na životopis Svetog Antuna Padovanskog: „On je univerzalni svetac poštovan u mnogim zemljama, od rodne Portugalije do naših krajeva gdje su njegov kult širili franjevci. I u Barskoj nadbiskupiji je veoma poštovan, jer gotovo da nema župe u kojoj crkva ili kapela nije posvećena ovom svecu. Takođe, njega poštuju i vjernici drugih religija“.
Crkvište Svetog Antuna je obnovljeno aprila ove godine, u čast velikog jubileja - 925 godina od ustoličenja Nadbiskupije u Baru. Msgr. Gashi je, međutim, istakao da će prava proslava jubileja biti kada bude otvorena katedrala na Topolici.
„Ovo crkvište smo obnovili u čast naših predaka koji su održali vjeru, a o čemu svjedoče brojne crkve, kapele i samostanske filijale, od Tuđemila, preko Zubaca, Turčina, Menki, Bartule, Mirovice, Lovrijenca, Svetog Vida, do crkve Svetog Nikole na Biskupadi i katedrale na Gretvi. One daju utemeljenost našem postojanju. Stoga, uz crkve u Starom gradu, želimo ubuduće da se na svim ovim mjestima barem jednom godišnje održava Sveta misa“, rekao je nadbiskup Gashi.
Na kraju propovjedi, čelnik Barske nadbiskupije je istakao ulogu istoričara Ivana Jovovića u obnovi crkvišta, ali i u drugim aktivnostima katoličke crkve na ovim prostorima: „On nam je u svojim radnjama ukazao na brojna mjesta naše baštine, a njegovim ličnim zalaganjem došlo je do obnove ovog crkvišta i samostana Svetog Spasa u Menkama. Želim našem istoričaru i, slobodno mogu reći - arheologu, u budućem radu da bude uspješan kao i do sada u istraživanju prošlosti naše Nadbiskupije i grada Bara“, zaključio je msgr. Gashi.
Crkva Svetog Antuna se pominje prvi put 1795. godine. Njena rekonstrukcija je uslijedila 1849, jer do tada zbog turske zabrane nije bilo dozvoljeno postavljanje krsta i zvona. Crkvu je 1857. obišao car Meksika - Nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, koji je, zgrožen uslovima u kojima se nalazi Barska nadbiskupija i neuglednošću nadbiskupske crkve u kojoj je propovijedao njegov drug iz školskih dana Carlo Pooten, dao novac za gradnju katedrale Bezgrešnog začeća blažene djevice Marije u Gretvi. Na groblju pored crkve su obavljane sahrane do 1888. godine, a tu su pokopani i crnogorski vojnici, poginuli 1877/78. u borbama za oslobođenje Bara od Turaka.
(Ž. MILOVIĆ, foto: A. BAKOVIĆ)
